Sreda, 08.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Novembar deveti, a godine tri

Kažu da je ispalo sasvim slučajno što je Berlinski zid „probijen” baš 9. novembra 1989. godine, jer se neminovni čin mogao desiti i koji dan (mesec) ranije ili kasnije. To što se početak rušenja barijere između dve nemačke države, i kraj „hladnog rata” između dva ideološkopolitička bloka, poklopio sa jednim drugim istorijskim 9. novembrom u istoj državi i na istom mestu ne bi, dakle, trebalo dovoditi u vezu. Reč je, inače, o godini 1938, o „Kristalnoj noći” i prvom pogromu Jevreja, koji se smatra početkom holokausta tokom Drugog svetskog rata, te je 9. novembar uzet za Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma.

Nemačkoj se 9. novembra 2009. posrećilo da se svet usredsredi na ovaj noviji važan datum dvadesetog veka, da se sveukupna pažnja međunarodne javnosti, pa i medija, okrene „osvajanju slobode” od pre dve decenije ostavljajući vreme „uzurpiranja slobode” od pre sedam decenije donekle po strani i na nivou uobičajenih prigodnih manifestacija. Jedna takva, posle dužeg vremena, održana je u Srbiji (i mogla je da se prati u direktnom prenosu na Drugom programu RTS-a).)

Jubilej „Zida” našao se u centru pažnje političke internacionalne elite rešene da ga slavi kao pobedu demokratije, ljudskih prava i tradicionalnih evropskih vrednosti nad „okupatorskom” i „diktatorskom” ideologijom njenog istoka – nije to bila prilika za podsećanje da su mnoge mračne sile zla i razaranja rođene prethodno na evropskom zapadu.

I za domaće medije proslava u Berlinu bila je tema dana, povod da se prikažu stari dokumentarni snimci, da se analiziraju ondašnje reakcije na događaj i progovori o sadašnjim njegovim odjecima. Mnoge su televizije poslale reportere u Berlin, domaćini su procenili da će im koristiti da posebno ugoste ekipu „Dizanja” RTV B 92.

Najsveobuhvatnije je mogla da odgovori zadatku Radio-televizija Srbije jer je bila neposredan svedok „stvaranja istorije” zahvaljujući izvrsnom reporteru s lica mesta, Mihajlu Kovaču, koji je istrajno, znalački, analitički obaveštavao tadašnje gledaoce Televizije Beograd o berlinskim zbivanjima.

S punim razlogom je autorka RTS-a Olivera Jovićević pad Berlinskog zida uzela za temu „Upitnika” dobro kombinujući sagovornike političare i naučne istraživače, predstavnike ondašnje i sadašnje vlasti u našoj zemlji. Smislenost ovom razgovoru dalo je nastojanje da se sa globalnog pređe na lokalni teren i u središte stavi pitanje šta je kod nas izgubljeno ili dobijeno kao posledica kapitalne geopolitičke promene. I baš tu se pokazalo da i te kako ima zanimljivih detalja, podataka i činjenica koje će biti neophodno uzeti u obzir prilikom utvrđivanja precizne istine o tome zašto se i kako menjao i koliko se zaista promenio svet istorijskim potresom kojim je srušen Berlinski zid.

Ali ne samo on...

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.