Petak, 17.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Ram bez slike

Ram bez slike
Проблеми и после ратификације Лисабонског споразума: Брисел

Od našeg stalnog dopisnika
Brisel, 17. novembra – Izbor visokih funkcionera Evropske unije dva dana uoči vanrednog samita EU i dalje je neizvestan, a broj kandidata koji se nezvanično pominju za funkcije predsednika i šefa evropske diplomatije uvećava se iz dana u dan.

Poslednjih nekoliko dana sve je više onih koji apeluju da bi jedno od dva najviša mesta u briselskoj administraciji trebalo da pripadne ženskom kandidatu. Za tu ideju svoj glas su dali već izabrani funkcioneri Ježi Buzek, predsednik Evropskog parlamenta, i Žoze Manuel Barozo, predsednik Evropske komisije. Na spisku dama koje se nalaze u još nezvaničnoj konkurenciji za visoke položaje su Ursula Plasnik, bivši šef austrijske diplomatije, iz redova socijaldemokrata, zatim Vajira Vike Frajberga, bivša predsednica Letonije (po zanimanju psiholog) koja nije partijski opredeljena, kao i aktuelna ministarka ekonomije Francuske Kristina Legard, koja pripada desnom centru, Tarja Halonen, predsednik Finske, (socijaldemokrata) i Ana Dijamantopulo, članica Pasoka i bivši komesar EU.

Da li će neko od najviših mesta zaista pripasti ženi teško je predvideti, ali je jasno da lideri EU pred sobom imaju težak zadatak – da izaberu osobe koje će pomiriti evropsku levicu i desnicu, stare i nove članice, velike i male, a po svemu sudeći i da ispune željenu proporciju koja predviđa da jednu trećinu visokih funkcija u briselskoj administraciji zauzmu žene. Prema očekivanjima, najviše izgleda (i političke težine) među kandidatkinjama imaju Plasnikova i Legardova, koja je dokazala da ume da vuče konce francuske i evropske ekonomije u teškim uslovima ekonomske krize. Sva predviđanja pokazuju da će jedna od dve funkcije pripasti desnici, a druga levici.

Ali tu nije kraj kadrovske matematike, jer u igri su i kandidati za izbor na najvažnije komesarske funkcije u EU, a to su one u čijim komesarijatima se odlučuje o ekonomiji EU. Prema informacijama koje je juče saopštila Evropska komisija, još nisu pristigle nominacije za položaje komesara, što znači da će imenovanje novih komesara neminovno kasniti, jer je nova EK trebalo da startuje s početkom primene Lisabonskog ugovora 1. decembra.

U nedostatku liste kandidata EK treba se podsetiti i ostalih imena za poslove predsednika i visokog predstavnika EU za spoljnu politiku. Za predsednički mandat nezvanično konkurišu Toni Bler, bivši premijer Velike Britanije, zatim trojica aktuelnih premijera iz država Beneluksa – Jan Peter Balkenende (Holandija), Žan Klod Junker (Luksemburg) i Herman van Rompuj (Belgija), kao i Felipe Gonzales, bivši premijer Španije.       

Na nezvaničnoj listi kandidata za šefa evropske diplomatije nalaze se britanski šef diplomatije Dejvid Miliband, bivši premijer Italije Masimo d’Alema, šef švedske diplomatije Karl Bilt i Oli Ren, evropski komesar za proširenje.

Svemu treba dodati nezvanične tvrdnje da je izbor komesara kao i predsednika EU i njenog šefa diplomatije u vezi sa izborom novog predsednika Evrogrupe (države evrozone) kao i budućeg direktora Evropske centralne banke, pa da neizvesnost bude kompletna.

Međutim, Sesilija Malmstrom, švedska ministarka za evropske poslove i predsedavajuća EU, kaže: „Ne bih rekla da je na sceni potpuni haos, iako još nema dogovora o nominacijama.” Malmstromova je tako tri dana uoči početka samita potvrdila ono što svi već znaju – da će izbor predsednika i visokog predstavnika za spoljnu politiku EU biti težak i nepredvidljiv, ali je napomenula da su tri dana u politici veoma dug period.

Ona je takođe nagovestila šta će eventualno preduzeti švedsko predsedništvo u slučaju da u četvrtak na samitu u Briselu ne bude postignut dogovor. „Cilj je da u četvrtak postignemo saglasnost. Ali ukoliko ne bude dogovora u četvrtak, iza toga je petak, pa subota i nedelja”, kazala je Malmstromova nagoveštavajući maratonski samit.  

S obzirom na to da će 1. decembra Lisabonski ugovor stupiti na snagu, veoma je verovatno da će Brisel za dve nedelje imati dugo očekivani institucionalni okvir, ali ne i funkcionere koji će delovati unutar njega. U pogledu legalnosti to nije problematično, ali u praksi to će izgledati kao masivni ram bez bez slike.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.