Ponedeljak, 15.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Dirigent orkestra za govor

Dirigent orkestra za govor

Zašto čovek govori, a šimpanza ćuti?

(Ni kraj pameti nam nije ma koja dosetka ili pošalica na račun najrazumnijeg uspravljenog stvora, s vremena na vreme smišljanih da potcrtaju razlikovanje dva najbliža biološka srodnika –

95 do 98,5 odsto istovetnih gena).

Čovek i šimpanza su se svaki na svoju granu evolucionog stabla uspentrali razilazeći se (bez zamerke i prepirke) od zajedničkog pretka pre četiri do sedam miliona godina. U međuvremenu se prvopomenuti osovio na dve noge i pretrpeo dve malene promene (mutacija) u jednom genu (FOXP2), koje su potpomogle nastanku jezika i govora. Dotični gen je bitan činilac u prepisivanju (transkripcija) genetskih poruka, jer utiče na ponašanje drugih „naslednih jedinica”.

Ispostavlja da je svojevrsni zapovednik u nadziranju i iskazivanju sposobnosti govorenja, iako nije jedini upleten u ovo umeće. Sasvim je izvesno, međutim, da drugačije izgleda i deluje kod majmuna. Od 20.000 „naslednih jedinica”, koliko ih je u grubim crtama prebrojano u čovekovoj niski (genom), zasenilo ga je tek nekolike. Imaju ga sve životinjske vrste, a ni u jednoj se nije preobrazio u tako veličanstvenog majstora.

Miš nije prozborio

Nemački biolozi su ove godine u Lajpcigu izveli nesvakidašnji opit: umesto vlastitog, mišu su genetskim zahvatom (inženjerstvo) umetnuli čovečiji genFOXP2. I šta se dogodilo? Ništa. Životinjica nije nijednu prozborila, uprkos srodstvu po kojem su se miš i čovek od istog preteče razdvojili pre 70 miliona godina.

Pre osam godina ustanovljeno je da je isti gen u temelju retkog naslednog poremećaja govora, odašiljući tajnu lozinku za lučenje proteina-skretničara koji se vezuje za DNK i pomaže da se odredi dokle će se ispoljiti ostali geni kao proteini.

Nedavno su na Kalifornijskom univerzitetu u Los Anđelesu ubacili u ljudske moždane ćelije uzgajane u laboratorijskoj posudi dva oblika gena FOXP2 i posmatrali šta će uraditi proteini. Otkrili su da je ljudsko izdanje potpomoglo da se ispolji (ekspresija) 61 gen, a mišje da se utiša 51 gen. U ponovljenoj proveri u stvarnom mozgu potvrđen je prethodni nalaz.

Za mnoge gene koji su praćeni odranije se znalo da su učestvovali u razviću i radu mozga, učvršćujući središnje mesto gena FOXP2 u delovima za jezik i govor. Ujedno, on utiče na nastanak i razvitak mekog tkiva, što ukazuje da je povezan i s telesnom stranom govorenja i izražavanja.

Potvrdila se, dakle, pretpostavka da je gen FOXP2 svojevrsni učitelj u genomu. Usmeravajući naslednu zbirku od 116 sabraće, on je jedne stišavao, a druge sve glasnije pojačavao! Zar vas to ne podseća na dirigenta simfonijskog orkestra?

Prirodno odabiranje

Članak je objavljen u uglednom časopisu „Nejčer”, a prvopotpisani Danijel Gešvind, profesor neurologije, psihijatrije i humane genetike, smatra da dotični ima ključnu ulogu u razlikovanju ljudi od šimpanzi, kazujući šta mora da se odigra u mozgu. Promenu je doživeo u vreme kada je čovek ovladao govorom.

Nekoliko gena pod pod palicom FOXP2 pokazuje znake da su bili izloženi skorašnjem evolucionom pritisku, a to znači da su bili pospešeni prirodnim odabiranjem (selekcija). Može se, svakako, reći da se menjala i cela ova mreža gena dovodeći do jezika i govora. Uostalom, pojedini su upleteni u obolenja koja uključuju govorne smetnje.

Ali, nije samo ovaj niz upetljan u pojavu jezika. Isti gen FOXP2 je podjednako delatan u obema moždanim polovinama, a središte za jezik smešteno je samo u jednoj (asimetrično).

Kod ljudi s neznatnim odstupanjima uočavaju se jedva primetne razlike na donjim vilicama, jeziku i nepcima; podozreva se da se nešto slično pojavljuje kod šimpanzi. Pomalja li se obećavajuća staza do izlečenja izvesnih naslednih obolenja (na primer, autizam)?

Danijel Gešvind namerava da začeprka dublje u ulogu svakog „člana simfonijskog orkestra” i odgonetne da li se i ovi geni razlikuju kod ljudi i šimapnzi. I da otkrije gde se ispoljavaju u mozgu i u kojim ćelijama su nejdelatniji.

Drugim rečima, da rastumači zašto se ljudski mozak rađa s nekom vrstom ožičenja (strujno kolo) za govor i jezik.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.