Sreda, 17.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Rupe u analizi „Stratfora”

Ugledna teksaska globalna agencija „Stratfor” nije se baš proslavila najnovijom analizom odnosa u trouglu Srbije, Crne Gore i NATO-a. Zapravo, to tako izgleda kada se posmatra iz Beograda, jer su nama neke stvari opšte poznate, a klijentima obaveštajnih procena i analiza „Stratfora” u SAD i u svetu verovatno i nisu. Dakle, u najnovijoj analizi te agencije, koja inače zapošljava trust mozgova bivših američkih generala i admirala, ali i nekadašnje funkcionere CIA, NSA i DIA, konstatuje se „da je Srbija sada, nakon što je Crna Gora dobila od NATO-a tzv. akcioni plan MAP, što je na korak od ulaska u NATO, kompletno okružena članicama NATO-a”. To je netačno, jer u NATO-u nisu ni Makedonija ni BiH.

Za Makedoniju je to pitanje njenog imena i odluke Grčke da Makedonija mora da promeni sadašnje ime ako želi da Grčka deblokira njen ulazak u EU i NATO. Što se tiče BiH, premijer Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je pre nekoliko dana „kako je NATO sam sebi zatvorio vrata u BiH, jer je kao uslov da BiH uđe u alijansu zatražio ustavne promene koje Republika Srpska ne može da prihvati, jer bi te promene zapravo značile i ukidanje Republike Srpske”. Dakle, Srbija nije kompletno okružena članicama NATO-a, kako se to tvrdi u analizi „Stratfora”.

Ta agencija dalje kaže „da će ulaskom Crne Gore u NATO Srbija dospeti u situaciju duboke izolacije”, što je neverovatna teza. Ako se naša spoljna politika temelji na četiri stuba, a dva su Vašington i Brisel, tu su još Moskva i Peking. Osim toga, zašto bi Srbija dospela u izolaciju ako ne uđe u NATO? Srbija svojom naglašeno miroljubivom politikom ne preti nikome i nije faktor nestabilnosti u regionu. Ako su oko nas države članice NATO-a, a NATO takođe sprovodi miroljubivu politiku i nema agresivne planove u odnosu na Srbiju, onda nas u stvari upravo taj pojas zemalja NATO-a čuva od bilo kakve agresije, ne znam sve otkuda. Nije valjda vojno neutralna pozicija Srbije izazov ratnim planovima NATO-a. Ne mogu u to da poverujem. Naime, imam očito bolje mišljenje o miroljubivom karakteru današnjeg NATO-a nego analitičari „Stratfora”. Ne pretimo nikome, sve želimo da rešavamo diplomatski, a opet nam se preti izolacijom. Zašto, pa hladni rat je završen 1990.

Agencija „Stratfor” navodi i izjavu načelnika Generalštaba Vojske Srbije generala Miletića o okončanju procesa potpune profesionalizacije vojske u 2011. godini i to dovodi u vezu sa standardima NATO-a i ulaskom Srbije u NATO. U potpunoj profesionalizaciji Vojske Srbije i u vojnim standardima NATO-a „Stratfor” otkriva pritajenu ljubav za ulazak države Srbije u NATO. Malo je platonski to sagledano, ali od platonske ljubavi ponekad i počinje veza. Dalje, „Stratfor” navodi da Crna Gora već godinama uživa zapadne garancije za bezbednost, da se Milo Đukanović još 1997. suprotstavio Slobodanu Miloševiću i da se Crna Gora pre nekoliko godina odvojila od Srbije.

Spominje se i Otomanska imperija, ali Njegoša, začudo, nema. Zatim se kaže „da Crna Gora nije strateški važna za NATO, već je važna za Srbiju zbog izlaza na more, jer u blizini je Otrant, da su na Jadranu sve zemlje članice NATO-a, i da je Srbija najzainteresovanija država za stratešku poziciju Crne Gore upravo zbog luke Bar, koju Vlada Srbije želi da kupi, da odnosi između Beograda i Podgorice neće biti lošiji i kada Crna Gora uđe u NATO...”

Na kraju epohalne analize „Stratfora” ima još sjajnih otkrića, poput toga da su odnosi između Vojske Srbije i NATO-a sjajni, što i nije daleko od istine, kao i da su protiv ulaska Srbije u NATO samo srpski nacionalisti, što je samo delomično tačno.

No, posle analize ovako ugledne privatne obaveštajne agencije, sada mi je jasno kako je britanska obaveštajna zajednica napad na Irak u proleće 2003. godine navodno zasnivala na razgovoru jednog iračkog taksiste sa jednim iračkim oficirom. Sadašnja istraga u Londonu otkriva da je taksista nešto izbrbljao tokom vožnje iračkom oficiru, a on to preneo britanskoj tajnoj službi. I London se 2003. pridružio Vašingtonu.

Što će reći, ima svakojakih analiza.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.