Utorak, 16.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Smrt na straži

Smrt na straži

Kritičan dan bio je 5. oktobar 2004. godine. Od kada su u prepodnevnim satima odjeknuli rafali u objektu posebne namene "Karaš" u Topčideru, odnos javnosti prema vojci se promenio. Smrt vojnika Dražena Milovanovića i Dragana Jakovljevića, koji su pod nejasnim okolnostima izgubili život na straži, bila je događaj zbog kojeg su sve kasnije nesreće u vojsci medijski praćene kao nikada pre toga.

Milovanović i Jakovljević su nastradali dok su bili u patroli oko podzemnog objekta, na stazi zaklonjenoj drvećem od stanara obližnjih kuća, izvan nadzora sigurnosnih kamera. Predstavnici vojske istog dana održali su konferenciju za novinare, a kasnije je ustanovljeno da neki podaci nisu bili istiniti. Onda se pojavila izjava jednog svedoka, data policiji, da je video "čoveka s fantomkom" koga dvojica pridržavaju i uvode u automobil tik uz vojni objekat. Tako je krenula priča da su mladići ubijeni, jer su u vojnom kompleksu videli Ratka Mladića, najtraženijeg haškog begunca.

Svi sumnjivi navodi su provereni i ispostavilo se da nisu tačni. Ali u atmosferi nepoverenja u vojsku, državni vrh odlučuje da se formira nezavisna komisija čiji je nalaz bio "da se ne može isključiti da je u smrt vojnika umešano treće lice". Predmet, posle rasformiranja vojnog pravosuđa, prelazi u Okružni sud u Beogradu. Ova institucija želi da Kriminalistički institut u Vizbadenu da svoje mišljenje, ali pošto su nemački stručnjaci prezauzeti, predmet se šalje Ef-Bi-Aju. Amerikanci do sada nisu odgovorili, pa još nije utvrđena sudska istina o smrti gardista.

Gardisti su poginuli na straži koja je, govori iskustvo, posebno rizična kad su u pitanju nesreće u vojsci, budući da je to jedini zadatak kada se vojnicima daje bojeva municija. Baš zbog toga najviše samoubistava se dešava na straži i to su najčešće nesreće koje su se događale minulih godina. Samo tokom ove godine desila su se četiri samoubistva u vojsci. U Ministarstvu odbrane kažu da je stopa samoubistava manja nego u američkoj ili francuskoj armiji. Ali svaki takav slučaj u hiperosetljivoj javnosti posle pogibije gardista u Topčideru odjekne kao medijska bomba.

Bilo je i ubistava u vojsci, kao što se desilo 11. januara prošle godine u kasarni u Podgorici, kada je umorni i nepripremljeni stražar ubio vodnika Jadranka Kandića. Vojnik Ivan Petković iz Aleksinca iskrvario je na smrt 17. juna ove godine u kasarni u svom rodnom gradu, nakon što je iz nehata ranjen na stražarskom mestu na kojem se okupilo više vojnika kršeći pravila službe.

Za razliku od samoubistava, u ovim slučajevima postoji odgovornost vojske, budući da nisu preduzete mere predostrožnosti, a isto važi i za pogibije na obuci. Tako je 21. februara, na poligonu kasarne u Surdulici, poginuo vojnik Branko Košanin, kada je dugačkom antenom radio-uređaja zakačio električni vod. U takvim slučajevima utvrđuje se odgovornost starešina i drugih vojnika.

Osim nasilnih smrti, vojsku drmaju i korupcionaške afere, za koje se može reći da imaju i političku dimenziju budući da su akteri iz samog vrha Ministarstva odbrane.

Afera "Satelit": Bivši ministar odbrane potpisao je ugovor o zakupu satelita sa izraelskom firmom "Imidžsat" vredan 45 miliona evra. Srbija, koja je nasledila ugovore SCG, nema para za remont aviona a bivši ministar prihvatio se ugovaranja izviđanja iz svemira, što je privilegija najmoćnijih država. Ovaj slučaj je trenutno u tužilaštvu, prikupljaju se podaci za pokretanje pitanja sudske odgovornosti Davinića.

On je glavni akter i afere "Pancir" koja je prošlog leta uzdrmala javnost kada je otkriveno da je Ministarstvo odbrane od Proizvodnje "Mile Dragić" naručilo balističku opremu (panciri i šlemovi) u količinama koja višestruko prelazi potrebe vojske. Vrednost ovog ugovora je 176 miliona evra. Istraga je pri kraju, tako da će motivi tog posla uskoro biti rasvetljeni pred sudom.

 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.