Ulaznica za Evropu

Srpskom premijerom filma "Vetar koji njiše ječam" Kena Louča, ovogodišnjeg dobitnika kanske "Zlatne plame", 15. jula na Letnjoj pozornici u Paliću, svečano će biti otvoren 13. festival evropskog filma "Palić 2006", jedina letnja međunarodna filmska smotra u Srbiji. Do 21. jula, u šest programskih celina biće prikazano 60 filmova, a kao jedini domaći predstavnik u takmičarskom programu za sada je najavljen "Sutra ujutro" Olega Novkovića. Na zatvaranju Festivala, van konkurencije, biće prikazan film "Let United 93"

Pola Gringrasa, u kojem je odslikana borba putnika protiv terorista u jedinom avionu koji nije pogodio cilj 11. septembra – Belu kuću.

U selekciji Dubravke Lakić, filmskog kritičara našeg lista, i Nikolaja Nikitina, filmskog delegata Berlinskog festivala za jugoistočnu Evropu, u takmičarskom programu Palićkog festivala biće prikazano 14 filmova, među kojima i: slovenački "Od groba do groba" Jana Cvitkoviča, dobitnik priznanja za najboljeg novog reditelja na festivalu u San Sebastiju, britanski "Doručak na Plutonu" Nila Džordana, nagrađen priznanjem kritike na ovogodišnjem Berlinskom festivalu, "Garpasum" Alekseja Germana, danski "1:1" Anet Olesan, austrijsko-švajcarsko-nemački "Gluvarenje" Majkla Glavogera, italijanski "Tajna" Kristine Komenćini, višestruko nagrađivan na prošlogodišnjem Venecijanskom festivalu, i ruski "Persona non grata" Kšištofa Zanusija sa Nikitom Mihalkovim u glavnoj ulozi.

– Glavni takmičarski program posvećen je i ove godine onim evropskim ostvarenjima koja postavljaju pitanja i iznose mišljenja kroz različite socijalno-istorijske aspekte važne za ljudsku egzistenciju. U njima je čovek središte, filmski junak zapitan nad sudbinom ljudskog roda, sopstvenom i sudbinom svoje porodice. Ovi filmovi odišu političkim i socijalnim angažmanom, jasnim i snažnim stavom autora o problemima koji tište savremenog čoveka – ističe Dubravka Lakić, selektor i drugog takmičarskog programa "Paralele i sudari", koji sumira aktivnosti kinematografija nekadašnjeg geopolitičkog Istoka i Jugoistoka Evrope.

Celina "Paralele i sudari" okuplja filmove koji govore na temu tolerancije, o kojoj tragaju: češki "Nešto kao sreća" Bodana Slama, nagrađen priznanjem "Zlatna školjka" na prošlogodišnjem festivalu u San Sebastijanu, turski "Dve dvojke" Kutluga Atamana, albanski "Kukumi" Ise Đosija, mađarski "Crna četka" Rolanda Vranika, hrvatski "Dva igrača sa klupe" Dejana Šorka, slovenački "Rad oslobađa" Damjana Kozole i bosanski "Nebo iznad krajolika" Nenada Đurića, koji je uvršćen i u glavni takmičarski program. Po tradiciji, filmove ove programske celine ocenjuje Žiri međunarodne kritike, a najboljem pripada "Si & Si" nagrada za toleranciju, koja sadrži i 3.000 evra.

O nagradama u glavnom takmičarskom programu odlučivaće petočlani međunarodni žiri, koji će sačinjavati prošlogodišnji laureat, mađarski reditelj Benedikt Fligauf, austrijska glumica Franciska Vajs, nemački reditelj Ditrih Brugeman, i naši autori, scenarista i reditelj Srđan Koljević i glumica Neda Arnerić. Pored zvaničnih nagrada dva takmičarska programa, i ove godine biće dodeljena priznanja "Aleksandar Lifka" za doprinos umetnosti filma. Ime stranog autora biće saopšteno do početka festivala, a ovogodišnji domaći laureat je bard srpskog filmskog glumišta Velimir Bata Živojinović.

Iako će na otvaranju festivala biti prikazan ovogodišnji kanski laureat "Vetar koji njiše ječam" Kena Louča, ovaj istaknuti britanski autor neće biti gost Palića, jer uveliko priprema novi film, ali će zato među gostima biti glumac iz njegovog filma Padrik Dilejni.

Festival pokraj Palićkog jezera ponudiće ove godine i nekoliko pratećih programa: "Mladi autori Evrope", "Novi mađarski film" i "Novi ruski film", u okviru kojeg će biti prikazan i ruski hit "Državni savetnik" Filipa Jankovskog sa Nikitom Mihalkovim i Olegom Menšikovim u glavnim ulogama.

Palićki festival zadržava svoj jasan koncept, usmeren ka filmovima sa evropskom markom proizvodnje. Kao jedan od unikatnijih festivala u regionu koji je specijalizovan isključivo za evropski film, Palićka filmska fešta predstavlja i odbranu od američke filmske industrije i moćnih uticaja holivudskih studija.