Nedelja, 05.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Oslobođen atentator na papu Vojtilu

Oslobođen atentator na papu Vojtilu
Атентат на Папу Војтилу

Turčin Mehmet ali Agdža, koji je pucao u papu Jovana Pavla Drugog, konačno se, posle skoro tri decenije provedene iza rešetaka, našao na slobodi.

Ali Agdža (52) je juče rano ujutro napustio zatvor Sindžan u Ankari uz pojačane mere bezbednosti i u pratnji četiri automobila. Sumnja se, naime, da nije malo onih – u svetu i u zemlji – koji bi želeli da on zauvek zaćuti. Pre atentata na papu, najčuveniji turski zatvorenik je, kako se veruje, bio pripadnik i ekstremne grupe „Sivi vukovi” za koju se u Turskoj vezuju mnogi zločini. Njegov izlazak na slobodu pozdravila je grupa od 25 okupljenih pristalica.

Ali Agdža je najavio da će otkriti istinu šta se na trgu Svetog Petra desilo 13. maja 1981. godine, kada je pucao na papu. „Odgovoriću na sva pitanja sledećih sedmica”, najavio je on preko svog advokata. Agdža je 19 godina robijao u Italiji a kada je 2000. godine pomilovan i izručen Turskoj, nastavio je da izdržava kaznu zatvora zbog ubistva poznatog istanbulskog novinara Abdija Ipečija.

Vest o oslobađanju izazvala je veliko interesovanje, pogotovo među stranim novinarima. Oni se utrkuju da stignu do njega jer se, očigledno, nadaju da će Agdža posle svega do kraja otkriti karte i rasvetliti veliku misteriju koja se odigrala u Vatikanu. Već je navodno ugovorio intervju sa jednom međunarodnom TV mrežom, a zauzvrat će dobiti milion dolara(!), tvrde njegovi prijatelji.

Tolika znatiželja nije slučajna. Atentat na Jovana Pavla II od prvog časa bio je velika enigma, jedna od najvećih na svetu. To je ostao i do danas. Za to se postarao i sam Agdža, koji je u istrazi davao oprečne izjave. „Bio sam sam i u Vatikanu sam video đavola!”, objašnjavao je jedno vreme. Kasnije je sam sebi skočio u usta i tvrdio da je od bugarskih agenata dobio pare da ubije Vojtilu.

Atentat na papu se desio u vreme kada je besneo „hladni rat”. Mnogi i danas veruju da je iza toga stajala sovjetska vojna obaveštajna služba u saradnji sa bugarskim agentima, pošto je Vojtila bio veliki protivnik komunizma i što je podržao poljski sindikat „Solidarnost”. „Neko drugi je planirao to (atentat), neko je to finansirao”, napisao je pred smrt i sam papa.

Istraga je u početku krenula u tom pravcu. Osumnjičeno je šest lica: trojica Bugara, Agdža i još dvojica Turaka. Na kraju se zbog „nedostatka dokaza” sve svalilo na Agdžina leđa: osuđen je na doživotnu robiju, ali je posle 19 godina pomilovan.

Agdža je i sada, u svom stilu, počeo da zbunjuje javnost. Kaže da je „mesija”, da će posetiti Vatikan i razgovarati sa Benediktom XVI, da će obići grob pape Vojtile, koji mu je oprostio zločin. Preko svojih prijatelja i advokata je najavio da će promeniti veru i prihvatiti hrišćanstvo. Taj čin želi, navodno, da obavi na mestu zločina, na Trgu svetog Petra?!

Agdža se ovog puta, kako najavljuje, neće na tome zaustaviti. U zatvoru Sindžan je, navodno, pripremio dve knjige („Vatikanski kod” i „Savršena Biblija“), čiji naslovi sami za sebe nagoveštavaju njihovu sadržinu. Pisao je, kažu, i Den Braunu da mu pomogne. Pitanje je, međutim, da li će one ugledati svetlo dana, pošto od izdavača traži milione dolara. Spreman je da snimi i dokumentarni film. „On je dobar glumac i pokušaće to sada da to unovči”, napisao je jedan istanbulski kolega.  

U Turskoj se na sve to odmahuje glavom, jer je, po dosadašnjem ponašanju, teško poverovati u njegovu priču. Pogotovo što se odranije zna da se radi o labilnoj osobi. Agdža je pravo iz zatvora prebačen u vojnu bolnicu kako bi se utvrdilo da li je – bez obzira što je u godinama – sposoban na služi vojnu obavezu. On se unapred pripremio i za taj izazov. „Nošenje oružja je u suprotnosti sa Agdžinim verskim uverenjima. Očekujemo da bude oslobođen vojske”, izjavio je njegov advokat.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.