Utorak, 23.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Prokop se sprema za „Beovoz”

Prokop se sprema za „Beovoz”
Фото А. Васиљевић

Železnička stanica „Beograd centar”, poznata i kao Prokop, trebalo bi da na leto proradi kao čvorište novog sistema „Gradske železnice”, najavljuju nadležni u Gradskoj upravi. Kako bi početkom iduće školske godine devet remontovanih kompozicija „Beovoza” počelo da saobraća na liniji Zemun – Pančevački most, radnici građevinskog preduzeća „Energoprojekt” preuzeli su obavezu da do 30. juna završe adaptaciju petog i šestog koloseka na Prokopu i senjačku prugu iz pravca Zemuna povežu sa takozvanim levim banatskim kolosekom kojim će vozovi od stanice „Beograd centar” putovati do „Vukovog spomenika” i dalje ka „Pančevcu”. Revitalizovani „Beovoz” saobraćaće ovom trasom u intervalima od po 15 minuta, a nadležni očekuju da će integracijom u postojeći tarifni sistem linija Zemun – Pančevački most privući tridesetak hiljada putnika dnevno.
Preduzeće „Energoprojekt – Visokogradnja” otvorilo je gradilište na Prokopu početkom januara, a trenutno se radi na postavljanju podloge za peronske koridore pet i šest. Po ugradnji pruge u stanicu biće izgrađene skretnice pred tunelima iz pravca Zemuna i „Vuka” tako da se senjački i banatski koloseci povežu u pravu liniju.  Na tom poslu, vrednom oko tri miliona evra, biće do kraja juna angažovano stotinak radnika „Energoprojekta” i podizvođača „ZGOP Novi Sad”, „ABS Minel”, „MIN Niš” i „FSU Galeb”.
– Ugovor o adaptaciji stanice „Beograd centar” za potrebe gradske železnice potpisan je u decembru prošle godine sa Sekretarijatom za saobraćaj – Direkcijom za javni prevoz, koja je investitor, „Železnicama Srbije” i „Beogradčvorom”. U periodu oko novogodišnjih praznika završili smo pripremne radove, a okončanjem ove faze Prokop će postati funkcionalan za saobraćaj na pomenutoj liniji „Beovoza” – objašnjava Dragan Marković, izvršni direktor „Energoprojekt – Visokogradnje”.
„Gradski” peroni pet i šest na Prokopu kompletirani su do faze grubih građevinskih radova, ali ih zajedno sa pothodnicima koji povezuju staničnu zgradu i stajalište očekuje popločavanje mermerom i granitom. Paralelno sa tim, do leta će biti postavljena kontaktna mreža za vozove i osvetljenje i ograde u prolazima i na peronima.
U drugoj fazi „Gradske železnice” koja je najavljena za 2011. godinu, liniji Zemun – Pančevački most biće priključen šinski krak ka južnom delu Beograda i Rakovici. Pružno „raskršće” nalaziće se upravo na Prokopu, a za novu liniju biće adaptirani još nezavršeni koloseci devet i deset. Na taj način će četiri od deset koloseka biti u funkciji gradskog železničkog prevoza.
Prokop, međutim, još čeka na ostvarenje sudbine koja mu je zacrtana davne 1971. godine. Stanica „Beograd centar”, prema tadašnjem projektu, trebalo je da zameni Glavnu železničku stanicu na poziciji čeone stanice u Beogradu. Izmeštanjem koloseka iz Savskog amfiteatra oslobodilo bi se 80 hektara ekskluzivnog građevinskog zemljišta koje samo po sebi vredi pet miliona evra, a ocena je da bi izgradnjom ovaj prostor generisao i do 20 milijardi evra. Za kompletan završetak Prokopa, prema nezvaničnim procenama, neophodno je još 200 miliona dolara, a taj novac trebalo bi da bude obezbeđen iz ruskog investicionog kredita od 800 miliona dolara, o kom, pored ostalih, pregovara Ministarstvo za infrastrukturu. Ministar Milutin Mrkonjić, međutim, priznao je da je dogovor sa ruskom stranom naišao na prepreku jer Srbija traži da 170 miliona od tog novca bude uloženo u završetak obilaznice oko Beograda, dok ruski partner insistira da kompletna suma ode u obnovu železničke mreže koju bi sprovela ruska preduzeća.

– Rusi su veoma zainteresovani da učestvuju u izgradnji Prokopa i očekujem da ćemo do februara završiti pregovore i potpisati ugovore – izjavio je Mrkonjić. Idealan scenario za stanicu „Beograd centar” bio bi da vlada i ruska strana sprovedu dogovor do sredine 2010. čime bi se nastavak izgradnje Prokopa direktno nadovezao na osposobljavanje kapaciteta za „Gradsku železnicu”.

Marko Luković

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.