Utorak, 30.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Srpska nauka „zvezda u usponu”

Srpska nauka „zvezda u usponu”
Детаљ са Фестивала науке у Београду (Фото Танјуг)

„POLITIKA” SAZNAJE
Srbija je svetska „zvezda u usponu” (Rising Stars) u nekoliko naučnih područja, obznanio je nedavno ugledni „Sajens voč” (Science Watch)!

I upućenoga i neupućenoga zanimaće, svakako, da je ozbiljan iskorak u objavljivanju naučnih članaka (radovi) načinjen u biologiji i biohemiji, hemiji, kliničkoj medicini, računarskim naukama, naukama o materijalima, matematici, inženjerstvu, neuronaukama, farmakologiji i toksikologiji i fizici.

Podjednako raduje saznanje da su se među „zvezdama u usponu” našla i dvojica srpskih naučnika: akademik Ivan Gutman s Prirodno-matematičkog fakulteta u Kragujevcu (za period avgust – oktobar 2008; objavljeno u martu 2009) i dr Stevo Stević iz Matematičkog instituta SANU (za period jun – avgust 2008; objavljeno u januaru 2009) i oktobar – decembar 2008; objavljeno u maju 2009).

Naša zemlja je u nekoliko navrata i lane izdvojena na stranicama besplatnih veb usluga (web servis) kompanije „Tomson-Rojters”, koja kroz sažete statističke izveštaje obelodanjuje pregled ključnih kretanja u osnovnim naučnim istraživanjima u celom svetu. Procene koje ukazuju na ubrzan napredak srpskih istraživača i ustanova utemeljene su na bibliometrijskim podacima, prikupljanim za potrebe druge usluge istog ponuđača, nazvane „suštinski naučni pokazatelji” (Essential Science Indicators), čije se korišćenje naplaćuje.

Deset oblasti

Prateći najnovije dvomesečne promene činjenica (svakog drugo se zanavljaju), „Sajens voč” je objavio spisak naučnika, instituta, zemalja i časopisa koji su postigli najveći postotak u sveukupnom navođenju (citiranje) na izmaku 2009.

U godini za nama Srbija se više puta pojavila među državama u kategoriji „zvezda u usponu” koje su ostvarile najveći procentualni porast citiranosti naučnih radova u deset oblasti istraživanja (navodimo samo podatke koji se odnose na 2009. godinu):

u razdoblju decembar 2008 – februar 2009. (objavljeno u julu 2009) u hemiji, inženjerstvu, naukama o materijalima i matematici;

u periodu februar – april 2009. (objavljeno u septembru 2009) u hemiji, kliničkoj medicini, inženjerstvu, naukama o materijalima, matematici, neuronaukama i fizici;

od aprila do juna 2009. (objavljeno u novembru 2009) u biologiji i biohemiji, hemiji, kliničkoj medicini, inženjerstvu, naukama o materijalima, matematici, neuronaukama i fizici;

u razdoblju jun – avgust 2009. (objavljeno u januaru 2010) u biologiji i biohemiji, hemiji, kliničkoj medicini, računarskim (kompjuterskim) naukama, inženjerstvu, naukama o materijalima, matematici, neuronaukama, farmakologiji i toksikologiji i fizici.

Nagoveštaj strepnje

Uzmemo li u razmatranje učestalost štampanja u vodećim međunarodnim časopisima, jasno je da su razmatranjima „Sajens voča” obuhvaćeni naučni radovi u kojima se predstavljaju rezultati istraživanja iz vremena pre smanjivanja novčanih izdataka u fondovima za nauku, a one su – prema mišljenju ovdašnjih naučnika – obeležile 2009. Možemo li, stoga, strepeti da će u analizama koje se tiču druge polovine prethodne godine (biće obelodanjene sledećih meseci) izostati ovako lepi rezultati?

Zanimljivo je još jedno upoređivanje koje je skoro ugledalo svetlost dana, a tiče se naše zemlje i nekoliko zemalja iz okruženja. U deceniji koju smo ostavili za nama Srbija je u broju naučnih članaka pretekla Sloveniju, Bugarsku i Hrvatsku. Nabrajanje je zaključeno krajem oktobra. U svim godinama koje su prethodile (za 2000–2003) izračunat je prosek, tri pomenute zemlje bile su ispred Srbije.

Za srpske istraživače najplodnije godine bile su 2007. (s 2.054 rada) i 2008. (s 2.558 radova), što podjednako važi i za tri ostale zemlje. I u 2009. će, sasvim je izvesno, biti više od 2.000 radova (krajem oktobra izbrojan je 1.991).

Obeshrabruje, međutim, činjenica da se postojani rast iz godine u godine u prethodnoj preobratio u lagani pad! Da li je to dovoljno upozorenje, imajući u vidu da naučna istraživanja daju opipljive plodove tek posle nekoliko godina ulaganja (i negovanja)?

Stanko Stojiljković

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.