Naređenje – ubijajte i vozite
Pred Većem za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu, kojem će predsedavati sudija Vinka Beraha-Nikićević, 2. oktobra počinje suđenje osmorici pripadnika MUP-a Srbije, optuženima za ubistvo 48 Albanaca u mestu Suva Reka, tokom rata na Kosmetu. Zločin se dogodio u centru ovog mesta, 26. marta 1999. godine, dva dana posle početka bombardovanja Jugoslavije.
Tela ubijenih preneta su u Srbiju i zakopana na poligonu centra Specijalnih antiterorističkih jedinica u Batajnici kod Beograda.
Hapšenjem osmorice policajaca u oktobru prošle godine otvoren je prvi predmet u slučaju masovnih grobnica u Batajnici.
Rafali u civile
Pod optužbom da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva, pred sud će biti izvedeni Radoslav Mitrović, pomoćnik komandanta Žandarmerije, u vreme zločina komandant 37. odreda PJP "Niški odred", Radojko Repanović, bivši komandir stanice policije u OUP-a Suva Reka, Nenad Jovanović, njegov pomoćnik, Slađan Čukarić, vođa sektora OUP-a Suva Reka, Milorad Nišavić, bivši pripadnik Državne bezbednosti iz Prizrena, Miroslav Petković, bivši policajac OUP-a Suva Reka, Zoran Petković, rezervni policajac OUP-a Suva Reka i Ramiz Papić, vođa patrole OUP-a Suva Reka.
General Vlastimir Đorđević, tadašnji načelnik Resora javne bezbednosti MUP-a Srbije, za kojim traga Haški tribunal, u optužnici je označen kao osoba koja je naredila prebacivanje posmrtnih ostataka ubijenih sa Kosmeta u Srbiju.
Prema navodima optužnice koju je potpisao Vladimir Vukčević, tužilac za ratne zločine, Mitrović i Repanović su naredili napad na civilno stanovništvo u delu grada pored Reštanskog puta, kao i da se meštani albanske nacionalnosti ubiju i rasele, a njihova imovina uništi.
"Krećite! Šta čekate?! Ubijajte i vozite! Je l’ to ja treba da radim umesto vas?!", glasila je naredba koju je Mitrović dao Repanoviću i Jovanoviću. Oni tada okupljaju grupu od desetak aktivnih i rezervnih policajaca, u kojoj su bili i ostali optuženi, ali i neki sada pokojni i neidentifikovani pripadnici MUP-a. "Idite, ubijajte, tovarite i vozite", rekao je Repanović šaljući tu grupu na zadatak.
Optuženi su krenuli iz dvorišta zgrade stanice policije prema kućama Reštanskog puta. Građane su izbacivali iz kuća i pretresali, neke od njih ubili, dok su druge, pod pretnjom smrću, terali da pređu u Albaniju.
Čukarić, Papić, Nišavić, Zoran i Miroslav Petković izvode pritvorenika Abdulaha Ešljanija iz zatvora i vezanog ga vode 100 metara dalje do kuće Nedžada Beriše. Čukarić mu tada puca u grudi i u glavu. Grupa je zatim opkolila kuće Sedata, Bujara, Faika, Nedžada i Vesela Beriše u kojima je u tom trenutku bilo 50 članova njihovih porodica. Ukućane su pretresli i razdvojili muškarce od žena. Zatim su rafalima usmeravali grupu žena i dece da se kreću ka tržnom centru.
Prebacivanje u Batajnicu
Za to vreme, Čukarić i pokojni Radovan Tanović pored zida postrojavaju Nedžmedina, Havu, Fatona i Fatimu Beriša i ubijaju ih rafalnom paljbom. "Gde su vam vaši Amerikanci? Dolazite ovamo, neće ostati živih Albanaca, eliminisaćemo ih", rekao je Zoran Petković Bujaru Beriši pre nego što je u njega ispalio više hitaca. U kući Fatona Beriše Nišavić u tom trenutku iz svog pištolja ubija Nedžada Berišu. Članovi ove grupa zatim prebacuju leševe ubijenih do kuća Fatona i Nedžada i spaljuju ih.
Preživeli iz susedne kuće pokušali su trčeći da se dokopaju tržnog centra, ali su optuženi pucali u njih i naredili im da uđu u piceriju "Kalabrija". Pokojni Tanović tada baca dve ručne bombe koje su eksplodirale u restoranu. Čukarić i Miroslav Petković ulaze i ubijaju preživele. Utvrđeno je da je na ovaj način stradalo 48 osoba, od kojih je 46 članova porodice Beriša, iz više generacija. Bilo je tu nekoliko beba, ali i starica od sto godina.
Policajci su žrtve utovarili u kamionsku prikolicu. U vozilu su se zajedno sa telima mrtvih našli i Šireta Beriša, Vjolca Beriša i njen maloletni sin Gramos. Dok se kamion kretao ka Prizrenu, njih troje su iskočili iz prikolice, iako su bili teško ranjeni.
Kada je kamion stigao u Prizren, neidentifikovani radnici SUP-a Prizren i Komunalnog preduzeća "Higijena" iz tog grada zakopali su tela u masovnu grobnicu na vojnom strelištu kod sela Ljubižde i Koruše. Sedam dana kasnije, po naređenju generala Đorđevića, ova grobnica je otkopana, a posmrtne ostatke žrtava iz Suve Reke preuzeli su nepoznati pripadnici SAJ-a, utovarili ih u dve hladnjače i prebacili u Batajnicu.
Poligon SAJ-a nadomak Beograda predstavlja "sabirni centar" zločina na Kosovu. Od 836 tela Albanaca ekshumiranih u Srbiji, 709 je iskopano upravo u masovnim grobnicama u Batajnici, dok je ostatak nađen u Petrovom Selu i jezeru "Perućac". Javnost je za ove grobnice prvi put čula u maju 2001. godine, kada je počela ekshumacija u Batajnici. Utvrđeno je da je reč o Albancima stradalim u različitim događajima širom Kosmeta tokom operacije "čišćenja terena" koju je, kako se veruje, tadašnjem vrhu srpske policije naredio Slobodan Milošević.Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


