Splavovi u vrbacima

Obale beogradskih reka koje bi trebalo da budu ponos grada, nespremno su dočekale i ovu turističku sezonu. Na njima i dalje gospodare splavovi bez dozvola i mnogo napuštenih kućica na vodi, budući da je usvajanje plana rasporeda plovila na dnevnom redu tek jesenjeg zasedanja Skupštine grada. Jedino na čemu se malo poradilo u odnosu na protekle godine jeste čistoća oko splavova. Tome su kumovale ovogodišnje visoke kazne, koje su naterale vlasnike da uklone smeće iz svog "rečnog dvorišta". Izuzetak je najatraktivnija zona, od Brankovog mosta do Ušća, koju i dalje ruže poluraspadnute olupine, napušteni splavovi i šlepovi, okovani smećem i zarasli u vrbake. Nažalost, strani turisti pri iskrcavanju sa brodova prvi bliski susret sa našim gradom imaju upravo na ovom delu obale.

O čistoći priobalja inače brine "Zelenilo Beograd", a za smeće oko objekata odgovorni su vlasnici. Radmila Đorević, pomoćnik sekretara za inspekcijske poslove, kaže da mandatne kazne koje se naplaćuju na licu mesta dostižu čak i 25.000 dinara, a kada predmet dospe u ruke sudije za prekršaje, za neodržavanje higijene oko plovila može se izreći kazna od pola miliona dinara.

– Izgleda da je ovo podstaklo splavare. Do sada nismo naplatili nijednu kaznu. Prema novoj gradskoj odluci, vlasnici splavova su dužni da postave kontejnere i sklope ugovor sa "Gradskom čistoćom" o odnošenju smeća. Najveće nevolje zadaju nam napušten splavovi, zatrpani smećem i zarobljeni vrbacima. Ne možemo da pronađemo vlasnike, pa nismo u mogućnosti ni da naplatimo kaznu. Recimo, vlasnik "Kolosa" nije živ, suvlasnik je u zatvoru, a prostor oko plovila je zapušten. Slična situacija je oko Brankovog i Železničkog mosta, na desnoj strani Save. Napušteni brodovi preduzeća koja su u međuvremenu otišla u stečaj, godinama trunu u vrbacima, a oko njih se gomila raznorazni otpad – ističe Đorevićeva.

Problem sa napuštenim šleperima i olupinama koji ruže sliku grada, prema rečima naše sagovornice, biće rešen u okviru plana za postavljanje splavova. Kada on zaživi i počne da se primenjuje, trebalo bi raspisati konkurs i odabrati preduzeće koje će napuštene olupine izvlačiti i transportovati do mesta namenjenog za njihovo stacioniranje.

Uvođenjem reda na obalama, po usvajanju plana, tačno će se znati gde splavovi mogu da budu locirani, koliku će površinu zauzimati i kako treba da izgledaju. Tako će inspektori, osim higijene, proveravati da li se vlasnici pridržavaju tih propisa.

Iako će lokacije za postavljanje splavova biti poznate tek na jesen, izvesno je da za njih ubuduće nema mesta u starom jezgru Zemuna i kod Starog sajmišta, jer je postavljanje na tim mestima strogo zabranjeno generalnim planom Beograda do 2021. godine.