Rešavanje problema pasa lutalica – uvek ispočetka
Nasrtaji pasa lutalica na građane sve su brojniji, a zlostavljanje i ubijanje životinja učestalije. Pre desetak dana, osim trovanja nekoliko pasa, u Medakoviću je pronađena ženka kojoj su odsečene sve četiri šape, a samo tri dana kasnije rotvajleru je prerezan grkljan, dok je šestomesečno štene upucano u kičmu. S druge strane, gradu mesečno pristigne oko 60 zahteva za naknadu štete nastale ujedima pasa. Ne postoji niko ko može da kaže koliko ima lutalica u prestonici. Barata se cifrom od 4.500 do 5.000 pasa, što je podatak iz 2005. godine i od tada niko nije našao za shodno da ih evidentira. Zapadnobalkanska mreža veterinara koju čine veterinarski fakulteti i uprave prebrojavaju pse i na rezultate se nestrpljivo čeka. Do tada – utisak je žitelja prestonice uprkos pričama nadležnih da je pasa sve manje na ulicama – životinje se samo množe. Čopori pasa šetaju gradom pa i samim centrom i gotovo da ne postoji osoba koja nije strepela od njih.
– Akcijom grada i Fakulteta veterine za pola godine vakcinisano je više od hiljadu kučića. Ovim tempom, uz primenu „No kil” strategije i uz prosek života lutalica od pet godina, za tri godine problem bi trebalo da bude rešen. U Centru za sterilizaciju Rakovice dva puta mesečno deci školskog uzrasta održavamo predavanja o dobrobiti životinja. Samo za pomoć privatnim azilima koji su se pokazali veoma efikasni izdvojili smo 13 miliona dinara, a Veterinarska stanica će za azile i sprovođenje strategije rešenja problema pasa lutalica dobiti 93 miliona dinara – kaže Predrag Petrović, gradski sekretar za komunalno-stambene poslove.
Njegov zamenik, Vladimir Terzin, ističe da će graditi azile i da svakog meseca sterilišu više od 300 pasa. Prošle godine, kaže, sterilisano je 3.500 životinja.
Mada svi godinama priznaju da su ulični psi veliki problem, prvi azil nikao je u Rakovici tek lani. Strategija rešavanja problema pasa lutalica iz 2006. loše se primenjuje, a iako Krivični zakonik propisuje kaznu zatvora za ubijanje i zlostavljanje životinja, izrečena je jedna jedina takva mera. Doskoro nismo imali ni veterinarsku stanicu u službi grada, a vozilima, lekovima, hirurškim materijalom, opremom za sterilizaciju i kastraciju službe su opremljene pre šest meseci.
I razvijene zemlje, poput Velike Britanije, već decenijama imaju pse lutalice, objašnjava Aleksandra Hamond, menadžer za Evropu Britanskog kraljevskog udruženja za sprečavanje surovosti prema životinjama, ali su stvorile odgovorno ponašanje zajednice pa već decenijama mirno žive pored uličnih kučića.
– Bilo koja od metoda, pa i „No kil” koje se pridržava Beograd, ako se primenjuje kao strategija neće dati nikakve rezultate. Koristiti ih, ne obazirući se na pojedinačne slučajeve, opasno je. Kod vas postoji veliki broj pasa pa sklanjanje u azile nije rešenje, osim ako ne postoji visok stepen usvajanja životinja pa da one samo cirkulišu azilom – usvajaju se i uvek ima mesta za nove. U suprotnom, psi se tamo gomilaju pa je azil koban kao trajno rešenje. Sterilisanje i vraćanje na ulicu je dobro samo ako je sredina pripremljena, ako ih prihvata i čuva – objašnjava Hamond.
U Velikoj Britaniji sterilisano je 85 odsto vlasničkih pasa. Najvažnije je da vlast bude odgovorna, da ima jasnu strategiju, a da vlasnici sterilišu pse – naglašava ona. – Kada ovo bude rešeno kod vas, sve ostalo je lako. Nije potrebno mnogo novca ako se raspoloživa sredstva efikasno upotrebe. Važno je delovanje na svim nivoima, inače dobijamo eutanaziju zdravog psa kao posledicu neodgovorne sredine – prenosi iskustvo svoje zemlje Hamondova.
Ako se kod nas napokon nešto i radi, kako tvrde nadležni, pitanje je šta se čekalo do sada i zašto je dopušteno da se lutalice namnože u tolikom broju.
– Mnogo se priča o humanosti, a retko se povlače neophodni potezi. Ključni problem je što se na svakih nekoliko godina vraćamo na početak. Postoje univerzalne preporuke rešavanja ovog problema ustanovljene još 1992. godine i svaka ozbiljna zemlja ih primenjuje. Mi nismo uradili ni popis pasa i procenu temperamenta, starosnu strukturu... Bojim se da će se desiti masovno povećanje broja pasa i kada ode sadašnja grupa nadležnih doći će nova koja će nanovo da rešava stvar. Bio bih veoma oprezan da sam na mestu onih koji olako govore da bi problem mogao biti rešen za tri godine. Vreme će uostalom pokazati šta smo uradili, gde smo pogrešili i ko je bio u pravu – tvrdi Elvir Burazerović, predsednik „Orke”.
Lj. Perović
-------------------------------------
Takse na pse i mačke
Taksama na ljubimce u iznosu od 500 dinara grad namerava da zavede red u oblasti zoohigijene, a četrdeset miliona dinara, koliko se očekuje od uplata, upotrebi za izgradnju novih azila, sterilizaciju...
------------------------------------------------
Azili
– Propisi kažu da na svakih 250 000 stanovnika treba da nikne dom za pse. U maju je planirana gradnja azila na Paliluli. Očekuje se da radovi na objektu u Mladenovcu budu gotovi do septembra i u njemu će biti mesta za hiljadu pasa. A na Zvezdari je za izgradnju određena lokacija – kaže Vladimir Terzin.
---------------------------------------
Komunalna policija
Velike nade polažu se u odeljenje komunalne policije koje će se baviti isključivo psima lutalicama i kontrolom vlasničkih pasa. Njihove ekipe proveravaće da li vlasnici brinu o životinjama, da li su vakcinisane, zavedene u bazu podataka... Na ovaj način grad će lakše ući u trag napuštenoj životinji i kazniti osobu koja ju je ostavila na ulici.
----------------------------------------------------
Komisija za rešavanje sporova
Osnovana je komisija koja mimo suda pokušava da reši zahteve građana za naknadu štete nastale ujedima pasa, a koja je formirala 355 predmeta za naknadu štete od kojih je do sada u 93 slučaja postignuto poravnanje.
-------------------------------------------------------------
Lekcije o dobrobiti životinja
Opsežno obrazovanje o životinjama imaće svi, od predškolaca do srednjoškolaca. – Cilj je da se od malih nogu, u vreme razvoja ličnosti, deca nauče da budu odgovorni vlasnici ljubimaca. Deca treba da shvate posledice napuštanja pasa i da to ne rade – kaže Elvir Burazerović.
--------------------------------
Propisa na pretek
Zakon o dobrobiti životinja, Odluka o držanju domaćih životinja na teritoriji Beograda, Zakon o veterinarstvu iz 2005, Krivični zakonik iz 2006. godine... Postoji kazna zatvora do godinu dana i novčana do 300.000 dinara za ubijanje i zlostavljanje životinje, a do tri godine za ubistvo većeg broja. Za borbe pasa, uz novčanu, sledi kazna zatvora od tri meseca do tri godine.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


