Ponedeljak, 15.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Dužnička kriza opet preti

Dužnička kriza opet preti
Да ли је Грчка генерисала дужничку кризу: премијер Георгис Папандреу Фото АФП

Od na­šeg stal­nog do­pi­sni­ka
Bri­sel, 15. ma­ja – Krat­ko­traj­nu eufo­ri­ju ko­ja je pra­ti­la od­lu­ku EU da po­mog­ne sta­bil­nost Grč­ke i či­ta­ve evro­zo­ne sa 750 mi­li­jar­di evra po­no­vo je za­me­ni­la strep­nja, a evro je na­sta­vio pad vred­no­sti u od­no­su na ame­rič­ki do­lar do­sti­žu­ći re­kord­no ni­skih 1,24 do­la­ra za evro. Evro je do­sti­gao naj­ni­žu vred­nost u po­sled­njih 18 me­se­ci, što se ob­ja­šnja­va stra­ho­va­nji­ma da me­re šted­nje ko­je su ob­ja­vi­le ze­mlje u du­žnič­koj kri­zi mo­gu za­u­sta­vi­ti eko­nom­ski rast. Ta­ko­đe, in­ve­sti­to­ri su skep­tič­ni da ze­mlje u kri­zi uop­šte mo­gu efi­ka­sno spro­ve­sti pred­vi­đe­ne me­re upr­kos jav­nim pro­te­sti­ma ne­za­do­volj­nih gra­đa­na.

Do­dat­nu zeb­nju uneo je pr­vi čo­vek Doj­če ban­ke Jo­zef Aker­man ko­ji je iz­neo sum­nje u po­gle­du spo­sob­no­sti Ati­ne da ot­pla­ti hit­ne zaj­mo­ve ko­ji su joj odo­bre­ni. „Ka­ko vre­me pro­la­zi, sve vi­še sum­njam da će Grč­ka bi­ti u sta­nju da to po­stig­ne”, ka­zao je Aker­man. On je ipak oce­nio da evro­zo­na mo­ra da po­gu­ra Grč­ku na­pred, jer bi se, u pro­tiv­nom, go­to­vo si­gur­no kri­za pre­li­la u dru­ge ze­mlje evrop­ske mo­ne­tar­ne uni­je.

Iz ka­bi­ne­ta ne­mač­ke kan­ce­lar­ke An­ge­le Mer­kel sti­gla je po­ru­ka ko­ja na­vo­di na za­klju­čak da su Aker­ma­no­ve tvrd­nje ipak pre­vi­še pe­si­mi­stič­ne. „Sa­ve­zna vla­da ne vi­di u ovom tre­nut­ku ni­je­dan raz­log da se spe­ku­li­še sa ta­kvim sce­na­ri­om”, sa­op­štio je ka­bi­net Mer­ke­lo­ve. U ne­mač­kom iz­da­nju „Faj­nen­šel taj­msa” na­ve­de­no je da su Aker­ma­no­ve tvrd­nje ne sa­mo opa­sne, već i pre­te­ra­ne. Te­ško je, me­đu­tim, u pot­pu­no­sti ne­gi­ra­ti nje­go­ve tvrd­nje da će Ati­na bi­ti u ve­li­kom pro­ble­mu da vra­ti du­go­ve ko­ji su na­ra­sli na vi­še od 300 mi­li­jar­di evra.

(/slika2)Eko­nom­ski ana­li­ti­ča­ri ko­ji se ba­ve tr­ži­štem upo­zo­ri­li su da me­re šted­nje ko­je su pro­gla­si­le Grč­ka, Por­tu­ga­li­ja i Špa­ni­ja mo­gu ne­ga­tiv­no da uti­ču na glo­bal­ni pri­vred­ni rast. In­ve­sti­to­ri su, ta­ko­đe, za­bri­nu­ti i sum­nja­ju u efi­ka­snost fi­nan­sij­skog pa­ke­ta EU i MMF-a vred­nog 750 mi­li­jar­di evra, stra­hu­ju­ći da će se upr­kos ogrom­noj su­mi nov­ca grč­ka kri­za pre­li­ti u Por­tu­ga­li­ju, Špa­ni­ju i Ir­sku ko­je sma­tra­ju naj­u­gro­že­ni­jim tr­ži­šti­ma.

Ber­zan­ski in­dek­si ši­rom Evro­pe po­spe­šu­ju ove sum­nje, jer je ta­ko­zva­ni špan­ski in­deks opao za 6,6 od­sto, fran­cu­ski za 4,6 od­sto, dok su bri­tan­ski i ne­mač­ki in­dek­si za­be­le­ži­li pad od 3,1 od­sto. Ak­ci­je evrop­skih ba­na­ka ju­če su pre­tr­pe­le te­žak uda­rac i go­to­vo sve su pri­ja­vi­le znat­ne gu­bit­ke. Ana­li­ti­ča­ri tvr­de da je fi­nan­sij­ski pa­ket ko­ji je odo­bren pro­šlog po­ne­delj­ka po­mo­gao da se tr­ži­šte smi­ri, ali da je opet pre­vla­dao strah od ši­re­nja du­žnič­ke kri­ze u evro­zo­ni.

No­vi pri­ti­sak na evro i mo­ne­tar­nu uni­ju mo­gao bi da ima za po­sle­di­cu da ne­ke dr­ža­ve ko­je se opi­ru pred­lo­gu Evrop­ske ko­mi­si­je o ko­or­di­ni­ra­nju na­ci­o­nal­nih bu­dže­ta ipak pri­hva­te plan ko­ji su u sre­du iz­ne­li pred­sed­nik EK Žo­ze Ma­nu­el Ba­ro­zo i Oli Ren, ko­me­sar za eko­nom­ske i mo­ne­tar­ne po­slo­ve. Ne­ko­li­ko dr­ža­va EU ni­su za­do­volj­ne pred­lo­gom da EK pre­u­zme kon­tro­lu nad nji­ho­vim na­ci­o­nal­nim bu­dže­tom i ta­ko oja­ča­ju fi­skal­nu di­sci­pli­nu, sma­tra­ju­ći to po­vre­dom su­ve­re­ni­te­ta, ali strah od fi­nan­sij­skog ko­lap­sa mo­gao bi usko­ro da pre­vla­da nji­hov po­nos.

Pred­log EK pred­vi­đa sank­ci­je za dr­ža­ve ko­je se ne bu­du pri­dr­ža­va­le bu­džet­skih pra­vi­la u EU. Ko­mi­si­ja je ta­ko­đe pred­lo­ži­la da se pred­vi­đe­ni rok od tri go­di­ne za kre­dit­nu po­moć od 750 mi­li­jar­di evra pro­du­ži na neo­gra­ni­če­no vre­me. Ogrom­ni du­go­vi, vi­sok bu­džet­ski de­fi­cit, ni­zak eko­nom­ski rast i rast ne­za­po­sle­no­sti glav­ni su uzro­ci du­žnič­ke kri­ze u evro­zo­ni. Pra­vi­la EU na­la­žu da bu­džet­ski de­fi­cit ne sme da pre­la­zi tri od­sto BDP-a, dok dr­žav­ni dug ne sme da pre­ma­ši 60 od­sto BDP-a, ali prak­sa je po­ka­za­la da se sve­ga ne­ko­li­ko dr­ža­va EU pri­dr­ža­va­lo ovih pra­vi­la, dok je ve­ći­na pro­bi­la ove li­mi­te.

V. Jo­ka­no­vić

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.