Četvrtak, 25.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Zavod s imenom Lenjina

Zavod s imenom Lenjina
Tракторски завод „Лењин” у Минску Фото М. Лазански

Od na­šeg spe­ci­jal­nog iz­ve­šta­ča
Minsk, ma­ja– Za no­vi­na­ra je uvek za­ni­mlji­vo do­ći u Be­lo­ru­si­ju, dr­ža­vu ko­ja je svo­je me­sto u UN ima­la, kao i Ukra­ji­na, od pr­vih da­na po­sto­ja­nja te or­ga­ni­za­ci­je, još u vre­me So­vjet­skog Sa­ve­za, jer su taj ustu­pak Sta­lji­nu za­pad­ni sa­ve­zni­ci mo­ra­li da na­pra­ve, iz­me­đu osta­log, i zbog ogrom­nog do­pri­no­sa SSSR-a i tih dve­ju re­pu­bli­ka u ra­tu pro­tiv na­ci­zma i fa­ši­zma. Be­lo­ru­si­ja je to­kom Dru­gog svet­skog ra­ta iz­gu­bi­la tre­ći­nu po­pu­la­ci­je, bi­la je sru­še­na i spa­lje­na ze­mlja, tru­pe Ver­mah­ta dva pu­ta su pre­la­zi­le pre­ko be­lo­ru­ske te­ri­to­ri­je, na pu­tu ka Mo­skvi i u po­vla­če­nju sa Is­toč­nog fron­ta, be­že­ći pred je­di­ni­ca­ma Cr­ve­ne ar­mi­je. U Be­lo­ru­si­ji je to­kom tog ra­ta po­sto­jao i naj­sna­žni­ji par­ti­zan­ski po­kret na ce­lo­kup­noj te­ri­to­ri­ji SSSR-a.

Po­sle 1945. go­di­ne, u biv­šem So­vjet­skom Sa­ve­zu, Be­lo­ru­si­ja je eko­nom­ski ima­la po­lo­žaj kao Slo­ve­ni­ja u ne­ka­da­šnjoj Ju­go­sla­vi­ji: fi­ne i pre­ci­zne teh­no­lo­gi­je, tran­zit ka Za­pa­du, re­la­tiv­no do­bar stan­dard. Pro­te­klih go­di­na Be­lo­ru­si­ja je svoj po­vo­ljan eko­nom­ski po­lo­žaj ba­zi­ra­la i na čvr­stim eko­nom­skim ve­za­ma sa Ru­si­jom za­hva­lju­ju­ći ko­ji­ma je ima­la spe­ci­jal­nu i ni­žu ce­nu ru­skog ga­sa i naf­te. On­da su iz Mo­skve za­tra­ži­li da Minsk pla­ća pu­nu i svet­sku ce­nu ener­ge­na­ta, a iz Min­ska su od­go­vo­ri­li da ako su u ca­rin­skom sa­ve­zu sa Ru­si­jom, a je­su, on­da ne­ma raz­lo­ga da pla­ća­ju i svet­sku ce­nu za ru­ski gas i naf­tu. Iz Mo­skve je za­tim re­če­no da ako su u ca­rin­skom sa­ve­zu sa Be­lo­ru­si­jom, a je­su, on­da Minsk mo­ra ca­ri­ne za uvo­zne auto­mo­bi­le da pri­la­go­di ru­skim ca­ri­na­ma. Jer Ru­si­ja šti­te­ći svo­ju auto-in­du­stri­ju ima ca­ri­nu na uvo­zne auto­mo­bi­le, a Be­lo­ru­si­ja ko­ja ne­ma do­ma­ću auto-in­du­stri­ju, za­pra­vo, ima mi­ni­mal­ne ca­ri­ne na uvoz auto­mo­bi­la. Za­to Be­lo­ru­si vo­ze da­nas naj­no­vi­je mo­de­le auto­mo­bi­la sa Za­pa­da, a vo­zni park u Min­sku mno­go je bo­lji i luk­su­zni­ji ne­go vo­zni park u Be­o­gra­du.

(/slika2)U stva­ri, i mi bi­smo ne­ke stva­ri mo­gli bi da na­u­či­mo od Be­lo­ru­si­je. Eko­lo­ški to je bes­pre­kor­na či­sta ze­mlja, gra­do­vi i se­la sa­vr­še­no ure­đe­ni, ne­ma pa­pi­ra, pla­stič­nog ot­pa­da, raz­va­lje­nih kon­tej­ne­ra, ba­če­nih fri­ži­de­ra po re­ka­ma, auto-gu­ma po li­va­da­ma, ra­znog ot­pa­da duž glav­nih pu­te­va. Ce­ste su u Be­lo­ru­si­ji sko­ro kao i u dr­ža­va­ma EU, vi­kend na­se­lja sa „da­ća­ma” iza­zi­va­ju di­vlje­nje, ho­te­li u Min­sku na ni­vou svet­skih, tr­žni cen­tri kao i kod nas u Sr­bi­ji. Pro­seč­na pla­ta u Be­lo­ru­si­ji je oko 350 evra, do­bar rad­nik u me­tal­skoj in­du­stri­ji mo­že da za­ra­di i do 500 evra. Be­lo­ru­ski GDP je ve­ći od srp­skog, ali Be­lo­ru­si­ja ima za oko 1,8 mi­li­o­na vi­še sta­nov­ni­ka od Sr­bi­je.

Pa ipak, na Be­lo­ru­si­ju se iz Va­šing­to­na gle­da­lo, pa i sa­da gle­da, isti­na ne­što ma­nje, kao na jed­nu od dr­ža­va „car­stva zla”, a po­li­tič­ka eli­ta te ze­mlje sko­ro da i ni­je mo­gla da pu­tu­je na Za­pad. Be­lo­ru­si­ja jed­no­stav­no ni­je bi­la sprem­na da ras­pro­da na­ci­o­nal­nu eko­no­mi­ju. Ka­ko to iz­gle­da po­ku­šao sam da vi­dim u ogrom­nom MTZ, Min­skom trak­tor­skom za­vo­du s ime­nom Le­nji­na.

Ne­kih de­se­tak ki­lo­me­ta­ra od cen­tra Min­ska, na ve­li­kom pro­sto­ru na­la­zi se 11 fa­bri­ka tog za­vo­da sa ukup­no 30.000 za­po­sle­nih. Go­di­šnja pro­iz­vod­nja za­vo­da je 72.000 trak­to­ra svih ti­po­va, od naj­ma­njih mo­to­kul­ti­va­to­ra za okuć­ni­ce do trak­to­ra sa 300 konj­skih sna­ga ko­ji­ma se upra­vlja uz po­moć „džoj­sti­ka”. Ako se zna da je da­na­šnja go­di­šnja pro­duk­ci­ja trak­to­ra u ce­loj Ru­si­ji oko 5.000 ko­ma­da, on­da je za­vod u Min­sku sa svo­jih 72.000 trak­to­ra go­di­šnje pro­iz­vod­nje za­i­sta gi­gant. Ne­dav­no su na tr­ži­šte is­po­ru­či­li i pr­vi elek­tro­mo­tor­ni trak­tor u sve­tu, bez zup­ča­ni­ka i osta­le kla­sič­ne ska­la­me­ri­je, od 300 konj­skih sna­ga. Ka­bi­na tog trak­to­ra je kao kok­pit mla­znog avi­o­na, a upra­vljač se mo­že pre­me­sti­ti i na­zad.

In­že­njer i kan­di­dat teh­nič­kih na­u­ka Ivan Ni­ko­di­mo­vič glav­ni je kon­struk­tor u trak­tor­skom za­vo­du ko­ji je do­bio na­ziv po Le­nji­nu. Ka­že da trak­to­re iz­vo­ze po ce­lom sve­tu, a u Sr­bi­ju pre­ko no­vo­sad­ske fir­me „Agro­pa­no­ni­ja” sa či­jim di­rek­to­rom Dra­go­lju­bom Švo­njom ima­ju du­go­go­di­šnju uspe­šnu sa­rad­nju, kao i da sa­da tra­ga­ju za pro­sto­rom u No­vom Sa­du gde bi za­vod iz Min­ska mon­ti­rao svo­je trak­to­re, pa i ove naj­no­vi­je sa elek­tro­mo­to­ri­ma.

Ka­da sam glav­nog kon­struk­to­ra Iva­na Ni­ko­di­mo­vi­ča za­pi­tao ka­kva su to nji­ho­va or­ga­ni­za­cij­ska is­ku­stva iz biv­šeg so­ci­ja­li­stič­kog vre­me­na ko­ja im po­ma­žu da i da­nas ta­ko uspe­šno vo­de za­vod, sa­mo me je po­gle­dao.

„Zna­te, mi pro­iz­vo­di­mo naj­bo­lje trak­to­re u Evro­pi, vi­še od 72.000 trak­to­ra sva­ke go­di­ne, a vi me pi­ta­te za upra­vlja­nje. Mi smo če­tvr­ta fir­ma po upla­ta­ma u go­di­šnji bu­džet Be­lo­ru­si­je. Ne­mam šta dru­go da vam ka­žem”.

Naj­bo­lji evrop­ski trak­to­ri na­zva­ni su po Le­nji­nu. U 21. ve­ku, u vre­me ve­li­ke svet­ske eko­nom­ske kri­ze. Marks se ve­ro­vat­no slat­ko sme­je u gro­bu.

Mi­ro­slav La­zan­ski

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.