Utorak, 23.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Šta je u stvari problem sa Grčkom

Šta je u stvari problem sa Grčkom

Grč­ki du­go­vi i de­fi­ci­ti su te­ma o ko­joj se to­li­ko ras­pra­vlja da se či­ni ka­ko je sve ja­sno i sve ob­ja­šnje­no. Pa ipak, ne­ke stva­ri iz­mi­ču pa­žnji. Raz­mi­sli­mo još jed­nom o sve­mu.

Da li je Grč­ka ži­ve­la pre­ko svo­jih mo­guć­no­sti? Je­ste, a uz to je i pri­kri­va­la ve­li­či­nu svog bu­džet­skog de­fi­ci­ta. Ni­je su­vi­šno re­ći da je na vla­sti bi­la de­sno ori­jen­ti­sa­na vla­da ko­ju na­vod­no kra­si ve­li­ko po­ve­re­nje u tr­ži­šte i u tr­ži­šna pra­vi­la igre. I po­red to­ga, pla­te su u jav­nim slu­žba­ma ra­sle bez po­kri­ća (30 od­sto za par go­di­na), pen­zi­je ta­ko­đe. U pen­zi­ju se išlo naj­ra­ni­je u Evro­pi, tro­ško­vi dr­ža­ve su bi­li vi­so­ki, a po­re­ska di­sci­pli­na ta­kva da je, ka­žu, tek ma­li broj ob­ve­zni­ka iz­mi­ri­vao svo­je oba­ve­ze na re­gu­la­ran na­čin. Do­ne­dav­no su bi­li u iz­gle­du i iz­bo­ri pa su – to u nas bar ni­je ni­šta no­vo – na­sta­li još ve­ći iz­da­ci ka­ko bi se bi­ra­či pri­do­bi­li.

Za­što se on­da Gr­ci lju­te, de­mon­stri­ra­ju i ne­go­du­ju ako su ži­ve­li bo­lje ne­go što su stvar­no mo­gli? I ka­ko je sve to bi­lo mo­gu­će ako tr­ži­šte sa­vr­še­no ra­di i ka­žnja­va ova­kve po­stup­ke? Za­i­sta, uz dug se mo­že ži­ve­ti „pre­ko gu­be­ra” ali u to­me bi tre­ba­lo da nas spre­či tr­ži­šte: fi­nan­sij­ski eks­per­ti će ob­ja­sni­ti za­što je sve to krat­kog ve­ka – fi­nan­sij­ske usta­no­ve na slo­bod­nom tr­ži­štu ra­ci­o­nal­no ra­de, pro­ce­nju­ju ri­zi­ke i od­bi­ja­ju ne­sa­ve­sne mu­šte­ri­je. Iz to­ga sle­di da si­stem efi­ka­sno spre­ča­va po­na­ša­nja ove vr­ste. Ka­ko je on­da sve to tra­ja­lo to­li­ke go­di­ne?

Za­mi­sli­te da je va­žan kon­sul­tant sa in­ve­sti­ci­o­nim am­bi­ci­ja­ma po­zvan (još bo­lje nje­gov part­ner da ne bi bi­lo kon­flik­ta in­te­re­sa) da oce­ni kre­di­bi­li­tet ze­mlje, re­ci­mo Grč­ke. Ako po­tvr­di da je ze­mlja u re­du, da njen de­fi­cit i ni­je ta­ko vi­sok i da mo­že da se i da­lje za­du­žu­je, vla­sti­ma će se oce­na svi­de­ti, a on će, zna­ju­ći da ni­je ta­ko, za­i­gra­ti na ve­ro­vat­no­ću da ze­mlja ne­će mo­ći da pla­ća du­go­ve. Ri­zi­ke će, pu­tem osi­gu­ra­nja ili uz he­džing pre­ba­ci­ti na dru­ge i – na­sme­ši­će mu se le­pa za­ra­da (a u ze­mlji po­ne­kom i fa­ke­la­ki – grč­ki iz­raz za pla­vi ko­ve­rat). Ve­li­ke agen­ci­je za oce­nu ri­zi­ka osla­nja­će se na sud ovih eks­pe­ra­ta, što će či­ni­ti i ka­da oni „ot­kri­ju” da stva­ri ne idu do­bro. Što bu­du pra­vi­li ve­ću pa­ni­ku oce­na ze­mlje će bi­ti sve ni­ža, a nji­ho­vi do­bi­ci sve vi­ši. Ako ze­mlja čak ban­kro­ti­ra – i to je u re­du, jer ima dru­gih ze­ma­lja sa ko­ji­ma se mo­že od­i­gra­ti slič­na igra (Špa­ni­ja? Por­tu­ga­li­ja? Ita­li­ja?).

Na­rav­no, Grč­ka je kri­va, ko­rup­ci­ja je du­va­la u je­dra sve­mu ovo­me, ali je ključ­ni pro­blem što po­sto­je­ći si­stem omo­gu­ća­va ta­kve stva­ri. For­mal­no, ova­kva prak­sa je za­bra­nje­na ali je si­stem pod­sti­če: nad njim ne­ma kon­tro­le ko­ja bi mo­gla da pred­u­pre­di ta­kve po­ja­ve. Ne­ki čak tvr­de da to ne bi bi­lo ni po­želj­no jer bi se uma­nji­la slo­bo­da tr­ži­šta i pred­u­zet­ni­štva, prem­da je ne­dav­na fi­nan­sij­ska kri­za na­sta­la iz vr­lo slič­nih raz­lo­ga. Za­to je i Grč­ka sa­mo po­sle­di­ca iste lo­gi­ke ko­ja nas uve­ra­va da mo­že­mo, ako ki­lo­gram hle­ba do­volj­no pu­ta pre­pro­da­mo, emi­tu­je­mo fju­čer­se, iz­vr­ši­mo svo­po­ve ili pre­pro­da­mo du­go­ve, uve­ća­ti naš pro­iz­vod – iako i da­lje po­sto­ji sa­mo ki­lo­gram hle­ba. Ni­je reč da­kle tek o neo­d­go­vor­nim vla­sti­ma već je pro­blem i u si­ste­mu ko­ji funk­ci­o­ni­še po­gre­šno. I šta bi­va na kra­ju? Po­re­ski ob­ve­zni­ci iz ce­le Evro­pe is­pra­vlja­ju šte­tu i lju­te se na Gr­ke. Gr­ci pak, na njih be­sne što im po­sta­vlja­ju te­ške uslo­ve. A u pra­vu su i jed­ni i dru­gi za­to što one ko­ji su šte­tu na­pra­vi­li ni­ko ne di­ra: kad Gr­ci poč­nu da do­bi­ja­ju ma­nje pla­te i pen­zi­je, a sta­nov­ni­ci EU pla­ća­ju ve­će po­re­ze, u stva­ri će na­dok­na­đi­va­ti pro­fi­te ko­je su iza­zi­va­či kri­ze već po­ku­pi­li.

Da li je i Sr­bi­ja u opa­sno­sti? Je­ste, ako na vre­me ne re­gu­li­še me­ha­ni­zme ko­ji su pro­iz­ve­li to­li­ke ne­pri­li­ke u Grč­koj. Je­ste, ako se po­ve­de za pred­lo­zi­ma da de­vi­zne re­zer­ve tre­ba „ak­ti­vi­ra­ti”, mo­ne­tar­nu po­li­ti­ku re­lak­si­ra­ti, kre­di­te po­ve­ća­va­ti, a oba­ve­ze pri­vat­nih pred­u­ze­ća pre­ba­ci­ti na dr­ža­vu. Za­sad je do­bro što po­sto­ji sa­rad­nja sa (ina­če če­sto oprav­da­no kri­ti­ko­va­nim) MMF-om ko­ji u no­vi­je vre­me na­sto­ji da bez pre­ve­li­kih re­strik­ci­ja obez­be­di zdra­vi­je fi­nan­si­je ze­mlje i ko­ji je po­ka­zao da br­že re­a­gu­je na pro­ble­me ne­go što je to bi­la u sta­nju Evro­pa u slu­ča­ju na­šeg bal­kan­skog kom­ši­je.

*Pro­fe­sor Eko­nom­skog fa­kul­te­ta u Be­o­gra­du

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.