I opljačkani i dužni

Beograđaninu Zoranu Mihajloviću preseo je ručak u jednom elitnom gradskom restoranu. Džeparoš mu je iz sakoa odneo nešto novca i šest nerealizovanih čekova. Kao bez duše, kako kaže, trčao je tog toplog majskog dana do Poštanske štedionice ne bi li što pre blokirao račun i proglasio ga nevažećim i tako sebe poštedeo eventualnih rizika.

Iako je reagovao u najkraćem mogućem roku i u potpunosti ispoštovao sve bankarske savete, koji se primenjuju u ovakvim prilikama, neprijatno se iznenadio kada je svoj prvi lični dohodak podizao sa novog tekućeg računa. Banka mu je iznos smanjila za oko 18.000 dinara i dug na starom, nevažećem, pokrila sa novootvorenog tekućeg računa.

– U međuvremenu je kradljivac uspeo nekako da realizuje čekove. U banci mi je rečeno da se to dogodilo u julu. Oni su iskoristili prvi priliv sredstava na moj novi račun i nadoknadili troškove. Interesuje me samo čemu onda jurnjava i procedure, trčanje u policiju i u banku, ako to na kraju klijente ne štiti od ovakvih rizika... Odakle bankarima pravo da se tako namiruju, a trgovcima da primaju čekove bez provere – požalio se Mihajlović juče u našoj redakciji i dodao da će on iskoristiti sva pravna sredstva da povrati svoj novac, ali da sumnja da će mu se ta borba isplatiti.

U Poštanskoj štedionici objašnjavaju da se krađa čekova tretira isto kao i nestanak gotovine i da banka ne može da snosi troškove obeštećenja i plaća nepažnju svojih klijenata. Prema rečima Miroslava Despotovića, pomoćnika generalnog direktora, koji je kako kaže obavešten da se ovakav slučaj desio u njegovoj banci, u tački 8. Ugovora, koji klijenti potpisuju, jasno piše da banka ne plaća troškove obeštećenja.

– Tačno je da je gospodin Mihajlović ispoštovao svu proceduru, ali je takođe trebalo da pogleda i Ugovor koji je sa nama potpisao. Na njegov zahtev mi od trgovca, koji je primio neispravan ček, dakle bez provere identiteta, možemo da zahtevamo obeštećenje i praksa pokazuje da se uglavnom ovakvi sporovi završavaju u korist klijenata – objasnio je Despotović.

Na pitanje čemu jurnjava i oglašavanje čekova nevažećim i prijavljivanje krađe policiji ako to klijente ne štiti ni od kakvog rizika, već se sve ponovo završi preko njihovih leđa, Despotović odgovara:

– Blokiranjem računa samo se sprečava naručivanje novih čekova, a krađa čekova je ista kao i kad vam razbojnik ukrade gotov novac. Obeštećenje ne može da ide na račun banke i ne možemo mi da plaćamo to što je klijent bio neodgovoran i zajedno držao ličnu kartu, čekove i novac, iako se to nikome ne savetuje – kazao je Despotović i dodao da ovakvim klijentima oni nude nesebičnu pomoć njihove pravne službe.

I u Hipo Alpe Adrija banci kažu da tekući račun korisnika mora biti zadužen, budući da banka ne proverava navode o ukradenim čekovima, zbog moguće zloupotrebe, već ih samo evidentira kao takve, dok istragu sprovode nadležni organi.

– Banka ne proverava čekove koji su primljeni za plaćanja robe, usluga ili podizanja gotovine kod druge banke. Primalac čeka je obavezan da izvrši proveru identiteta izdavaoca čeka, tako da on snosi odgovornost ukoliko je postupio mimo pravila. Korisnik tekućeg računa dužan je da se kod plaćanja čekom legitimiše čekovnom kartom i ličnom ispravom. Ček mora biti ispisan čitko, bez ikakvih precrtavanja, brisanja, dodavanja. Ukoliko na čeku nedostaju neke od navedenih stavki, falsifikat potpisa izdavaoca i slično, banka ne preuzima materijalnu štetu koja nastaje izdavanjem ovakvog čeka. Ovlašćena lica u banci su obavezni da po prijavi nestanka čekovnih blanketa, pruže pomoć korisniku tekućeg računa pri utvrđivanju serije izdatih čekovnih blanketa, kao i da za korisnika tekućeg računa obezbede fotokopije nestalih čekova, ukoliko dođe do njihove realizacije – objašnjavaju u ovoj banci.

Međutim, prema rečima Vladislava Božića, menadžera sektora za odnose sa stanovništvom u Meridijan banci ne može se, čak i ako dođe do realizacije sumnjivih čekova, gubitak naplaćivati klijentu.

– Klijent u banci daje izjavu o nestanku ili krađi čekova, a banka je dužna da preko Udruženja banaka Srbije, obavesti sve ostale banke da su navedeni čekovi nevažeći i da se kao takvi ne mogu naplatiti. U ovom slučaju nema potrebe za otvaranjem novog tekućeg računa, jer to neće rešiti problem, a banka pogotovo to ne bi trebalo da naplati, ako je račun blokiran – objasnio je Božić i dodao da onda to može da obesmisli čitavu proceduru oglašavanja čeka, kao hartije od važnosti, nevažećim. Jer, kako kaže on, i oglas u Službenom glasniku se plaća.

Isto kažu i u Banci Intezi i dodaju da se sumnjivi čekovi vraćaju na prodajno mesto. Kako kažu, ukoliko je građanin nestanak čekova prijavio pre momenta realizacije, onda je nemoguće na njegov račun naplatiti tuđu grešku. Ukoliko do toga i dođe, banka je dužna da obešteti klijenta.

-----------------------------------------------------------

Saveti ne koriste

Građani koje smo juče sreli ispred filijala prestoničkih banaka uglavnom nisu bili obavešteni o tome da kad ostanu bez čekova, i pri tom ih proglase i nevažećim, može da im stigne i račun za naplatu njihove sumnjive realizacije. Veliki broj ispitanika je znao da u slučaju da ostanu bez čekova treba što pre da trče u banku i da ih u Službenom glasniku proglase nevažećim. Međutim, gotovo da nije bilo onoga ko je mogao da pretpostavi da priča o krađi čekova može dobiti i ovakav epilog. Vladimir Terzić, koga smo juče sreli ispred Banke Inteze, pitao se kako to, ako je nešto blokirano, uopšte može da funkcioniše i zašto onda slediti sve bankarske savete, ako se na kraju ispostavi da su oni besmisleni i da ne štite od rizika. Verica Bogdanović, predlaže da je tada najbolje da se svi ti besmisleni saveti okače mačku o rep jer je očigledno da nemaju nikakvu svrhu.