Povratak na mala vrata

(Od našeg stalnog dopisnika)
ZAGREB, avgusta – Ovih dana zagrebačke novine pišu kako je "nakon dugogodišnjeg zatišja ovog leta zabeležen veliki povratak turista iz Srbije". Ovo je, međutim, tek delimično tačno, jer se ne odnosi na onaj masovni građanski srednji sloj koji je do ovog poslednjeg rata u letnjim mesecima preplavljivao hrvatska letovališta, nego više na one poznatije i bogatije goste za koje su zainteresovane društvene rubrike i hronike današnjih tabloida.

Tako se može pročitati i videti fotografije da, na primer, košarkaš Dejan Bodiroga nekadašnjom jahtom kolege Dina Rađe "Peršingom 65" (koju mu je platio navodno 1,2 miliona evra) krstari između jadranskih ostrva, da je vlasnik TV "Pink" Željko Mitrović ovog leta svojom luksuznom jahtom na nekoliko dana stigao i do Hvara, da je svojim "Predatorom 82" ostrva srednjeg Jadrana i Dubrovnik posetio Veselin Jevrosimović sa porodicom ("srpski Bil Gejts" – kako ga zovu hrvatske novine), a na tim destinacijama – Hvar, Brač, Korčula, Mljet, Dubrovnik – viđeni su i pevač Mile Kitić s porodicom, Vlada Georgijev, bankar Vuk Mrvić i sve više istaknutih menadžera i uspešnih poslovnih ljudi iz Srbije.

Najprijatnije u Istri

Istina je da u hrvatska letovališta na moru stiže i sve više onih "običnih", prosečnih turista iz Srbije, ali se to ne može upoređivati s onim vremenima od pre proteklog rata. Tada su glavne destinacije tih turista bile Dubrovnik, Makarska rivijera, područje Šibenika i Istra (naročito oko Rovinja u kojem su posebno Beograđani kupili mnogo kuća i stanova). Bilo ih je, naravno, puno i po svim ostalim lokacijama – dalmatinskim i kvarnerskim ostrvima, kao i brojnim gradićima i mestima duž cele jadranske obale.

U Rovinj, kao jedno od najpoznatijih  odredišta, u kojem su još pre nekoliko godina hrvatske novine zabeležile "povratak ekavice", sve više se vraćaju njegovi raniji ljubitelji, pa tako zagrebački "Jutarnji list" ovih dana beleži da se popularni bivši "Idol" Vlada Divljan u tom lepom istarskom gradiću "oseća kao kod kuće".

Iako još ne postoje egzaktni brojčani pokazatelji (takve analize i statistike rade se na kraju sezone), očito je da su ovog leta turisti iz Srbije prisutniji u većem broju nego do sada. Nisu to neki spektakularno brojni turistički aranžmani, poput onih kao za Grčku i Tursku, već se najveći deo odnosi na tzv. individualnu posetu, koja u slučaju srpskih turista ima karakteristike kapilarnog kretanja i širenja. A to znači diskretnog i što je više moguće neprimetnog, što je rezultat otvorenog animoziteta i netrpeljivosti koja se proteklih godina u pojedinim delovima Hrvatske (negde više, negde manje, a najmanje u Istri) ispoljavala prema onima koji se preko jezika ili automobilskih tablica prepoznaju da su iz Srbije.

Takvog ostrašćenog ponašanja je uočljivo sve manje, slobodno se može reći da ga većina hrvatske javnosti osuđuje i nastoji da ga eliminiše, a tako se ponašaju i predstavnici vlasti i organi s kojima takvi namernici dolaze u kontakt. Ima, naravno, još uvek i onih drugih, ali ovog leta – barem do sada – čuli smo za znatno manje takvih neugodnosti nego što je to bilo prošlog leta. I ono proterivanje Srba sa plaže u Karinu od strane grupe obesnih mladića početkom avgusta bilo je uslovljeno "lokalnim koloritom", jer u tom kraju su do početka proteklog rata živeli pretežno Srbi, a posle egzodusa su ostali u manjini koja još uvek smeta onima koji su se proširili na nekadašnji njihov prostor.

Nedavno su zagrebačke novine objavile veliku reportažu iz Beograda o srpskim turistima u Hrvatskoj, pa su sa iznenađenjem zabeležili da je u jeku sezone iz glavnog grada Srbije kretalo po 20-ak autobusa dnevno za odredišta u Hrvatskoj, što još prošle godine nije bio slučaj. U razgovoru s putnicima pokušali su da doznaju o čemu se radi i nisu oskudevali u izjavama, ali niko nije želeo da navede i svoje ime. Razlozi su poznati, a srpski turisti su pokazali zavidno poznavanje pravila ilegalnog rada u uslovima kada treba da ostanu što neprimetniji. Listom su išli u posetu svojim rođacima ili prijateljima, uglavnom na moru, a karakterističan odgovor je bio jedne izbegličke porodice: "Idemo u posetu roditeljima kod Knina, a zatim ćemo malo i na more."

I na hrvatskim autoputevima ovog leta je znatno više automobila s registracijama iz Srbije nego prošle godine. Njihovi vozači i putnici nemaju zbog tih tablica problema dok su u vožnji, ali je preporučljivo i nadalje da se prilikom parkiranja ostavljaju u garažama ili čuvanim prostorima (dvorišta prijatelja ili ograđena čuvana parkirališta) da ne bi kada se vrate na sedištu našli ciglu koja je tu ušla kroz vozačevo staklo. I u hrvatskim novinama je u vezi sa tim našla zapaženo mesto vest iz Srbije o dosetljivom preduzetniku koji proizvodi i prodaje lažne hrvatske registarske tablice koje se lako pričvrste preko postojećih i tako "srpski" auto u magnovenju pretvaraju u "hrvatski".

Sve u svemu, Srbi očito toliko vole Jadran da su za to uživanje spremni i na privremenu mimikriju. Na redu su hrvatski turistički i ekonomski stručnjaci da iz toga izvuku odgovarajuće zaključke, pogotovo što nije zaboravljeno da su do ovog rata turisti iz Srbije ostvarivali pozamašni deo turističkog prihoda u hrvatskim letovalištima. Na dubrovačkom području čak veći od stranih turista.