Nedelja, 14.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Hajder, Hipo i teško oružje

Hajder, Hipo i teško oružje
Јерг Хајдер и Абдул Монај Џебар

Austrijska istraga usmerena na poslovanje Hipo grupe Alpe-Adrija u dvanaest zemalja, od nemačke pokrajine Bavarske i Italije, preko Balkana, do Ukrajine, je pred proširenjem. Uz komisije ministarstva finansija (CIS) i ministarstva unutrašnjih poslova (SOKO-Hipo), slučaj prate i ustavobranitelji (bivša državna policija ŠTAPO), i dve vojno informativne službe – vojno obaveštajna služba HNaA i Abveramt, zaduženi za kontrašpijunažu.
Interesovanje pripadnika bezbednosnih i (kontra)obaveštajnih struktura usredsređeno je na ilegalnu trgovinu oružjem sa zemljama koje su bile ili se nalaze pod međunarodnim embargom, a dovode se u vezu sa poslovanjem grupe bivšeg austrijskog vođe ultradesničara Jerga Hajdera. U okviru sistema finansiranja (tajnih) stranačkih fondova, od koga su imali koristi austrijski ultradesničari, ali i neke evropske stranke sličnog poimanja, pre svega u Hrvatskoj i u Italiji, negovana je intenzivna poslovna saradnja sa „honorarnim saradnicima“ koji su dejstvovali po nalogu Libije, Sirije i Iraka.
Predstavnicima medija ukazuje se i na trgovinu oružjem sa akterima na prostorima zapadnog Balkana, u Bosni, u Sandžaku i na Kosovu. Ova „šina“, navodno, podrazumeva korišćenje „organizacione trase Z.“ (Z. je general Vladimir Zagorec) u smislu finansiranja, odnosno i reimporte iz regiona iza Levanta.
Povod novim istragama nađen je u izveštaju bečkog dnevnika „Prese“. List je u jučerašnjem izdanju objavio Hajderovo pismo iračkom ministru naftne industrije Huseinu al Šahristaniju od marta 2008. godine. Poziv u posetu pokrajini Koruškoj shvaćen je kao pokušaj obnavljanja saradnje koju je negovao sa režimom Sadama Huseina. Iz tog vremenskog perioda, proleće 2008. godine, datira i fotografija iz Dubaija koju su juče objavili mediji: Jerg Hajder na poslovnom ručku sa trgovcem oružja Abdulom Monajem Džebarom, „partnerom“ bivših i sadašnjih vlasti u Bagdadu.
O kakvim je poslovnim vezama ovde reč?
Hajder je uoči predstojećih izbora na više nivoa pokušao da obezbedi dodatne izvore finansiranja kampanje. Nadovezujući se na iskustva iz pređašnjih saradnji sa Libijom i Irakom, zakucao je na vrata Abdula Monaja Džebare. Njegovo stalno prebivalište je Klagenfurt, a zvanična dozvola boravka sa brojem 000037072 dodeljena mu je u Sankt Fajtu na Glanu, uprkos prethodnoj, negativnoj odluci saveznih organa u Beču. Dozvola boravka važi deset godina i ističe u maju 2013.
Trojka Hajder-Džebara-Zagorec bavila se ilegalnom trgovinom oružja koristeći štit moćnih obaveštajnih agencija CIA i BND, tvrde izvori u Beču. Džebara je osuđen 1988. godine pred sudom u Minhenu na šest i po godina robije. Zbog ilegalne trgovine oružjem, kao glavni akter tadašnje afere „Telemit“, i zbog podmićivanja nemačkih parlamentarnih stranaka. (1984. godine je isplatio nemačkoj liberalnoj stranci FPD šest miliona maraka).
Džebari je 1990. godine dopušteno da napusti Nemačku i preseli se u Austriju. Zasluga za prevremeno puštanje na slobodu pripisuje se BND-u. U aktu 3623 XXI.GP istražne komisije austrijskog parlamenta pominje se i intervencija nemačkog političara Klausa Kinkela.
Sumnju u ispravnost poslova Džebare i njegovih „ortaka“ prvi put je u avgustu 1998. godine preneo autoru ovih redova nekadašnji šef austrijske državne policije Jirgen Hajn Mastalje. U to vreme, Mastalje je bio pokrajinski šef bezbednosti Koruške.
Da li je Hajderov pokušaj obnavljanja starih veza sa oružarima imao uticaja na saobraćajnu nesreću u kojoj je, godinu dana kasnije, izgubio život? Sumnja da su obaveštajni izvori stavili pomenute fotografije i dokumenta medijima na raspolaganje, povlači za sobom pretpostavku da je dozvola za trgovinu oružjem Džebari istekla. Kao što je, pre toga, istekla Jergu Hajderu i Vladimiru Zagorcu.
Miloš Kazimirović

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.