Ponedeljak, 06.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Zlostavljanje počinje bezazleno

Zlostavljanje počinje bezazleno

Ne postoje precizni podaci o broju zaposlenih u Srbiji koji trpe zlostavljanje na radu (mobing), mada se broj onih koji se obraćaju za pomoć meri hiljadama. Zaposleni uglavnom traže pomoć od nevladinih organizacija i inspekcije rada. Na primer, samo od nevladine organizacije Stop mobing tokom 2009. godine pomoć su zatražila 2.062 zaposlena, i to 1.360 žena i 702 muškarca. Prema starosnoj strukturi, njih 775 bilo je u životnom dobu od 20 do 30 godina, 542 od 30 do 40 godina, 467 od 40 do 50 godina, 250 od 50 do 60 godina i 20 u sedmoj deceniji. Od ukupnog broja zaposlenih koji su se obratili za pomoć 1.342 osobe su bile zaposlene u državnom sektoru (65 odsto), a ostali kod privatnika.

Narodna skupština Republike Srbije donela je 26. maja ove godine Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu, koji se primenjuje po isteku devedeset dana od dana njegovog stupanja na snagu, tj. od 4. septembra 2010.

Zlostavljanje na radu je zlonamerno, neprijateljsko i neetičko ponašanje prema zaposlenom. Ovakvog ponašanja ima u svim strukturama zaposlenih, uključujući i odnose unutar rukovodećeg kadra. Zlostavljanje na radu i u vezi sa radom ispoljava se na različite načine, kao što su: napad na lični ugled pojedinca, onemogućavanje normalnog rada, ograničavanje mogućnosti normalnog komuniciranja i održavanja socijalnih odnosa, a za posledicu često ima ugrožavanje zdravlja osobe koja je izložena zlostavljanju.

Zlostavljanje na radu, po pravilu, počinje aktivnostima koje izgledaju bezazlene, međutim, njihov sadržaj i intenzitet vremenom se povećavaju. Najčešći oblici zlostavljanja na radu su:

a) izvrtanje svega što potencijalna mobing žrtva kaže i korišćenje toga kao argumenat za njenu osudu;b) nepozdravljanje radnika prilikom susreta od strane rukovodioca ili neodgovaranje na pozdrav radnika;v) radnik se ne pita za mišljenje već se odlučuje umesto njega;g) napadno prekidanje razgovora kada se u prostoriji pojavi žrtva;d) isključivanje žrtve iz komunikacije, što žrtvu ostavlja dezorijentisanom;đ) laž, poruga i prezir;e) ucena, onemogućavanje napretka u poslu, špijuniranje, kletve, ugrožavanje ličnosti žrtve;ž) kršenje ljudskih i građanskih prava.

Podela oblika zlostavljanja na radu, odnosno mobinga moguća jepo kriterijumu ko je zlostavljač, a ko žrtva (vertikalni i horizontalni mobing) i po kriterijumu motiva mobinga (strateški – sa jasnim ciljem i emotivni-psihički). Takođe, razlikujemo: politički mobing, mobing u zdravstvu i niz razgranatih oblika.

Posmatrano po delatnostima zlostavljanje na radu najrasprostranjenije je u državnoj upravi i odbrani, a zatim slede: školstvo i zdravstvo, ugostiteljstvo, delatnost transporta i komunikacije, trgovina i druge delatnosti. Iskazano u procentima, rasprostranjenost zlostavljanja na radu po delatnostima, u zemljama Evropske unije, prema nekim istraživanjima, sledeća je: u državnoj upravi i odbrani 14 odsto; školstvu i zdravstvu 12 odsto; hotelijerstvu i restoranima takođe 12 odsto; delatnostima transporta i komunikacija takođe 12 odsto, trgovini devet odsto itd.

Širok je krug osoba potencijalnih žrtava zlostavljanja na radu, na primer: osobe koje izazivaju zavist kolega; osobe visokih moralnih standarda; pripravnici i osobe pred penzijom; osobe koje uočavaju i prijavljuju nepravilnosti u radu; mirni i povučeni radnici niže stručne spreme; radnici koji ćute i trpe; osobe koje žele više samostalnosti u radu; osobe koje žele bolje uslove rada; kreativne osobe; pripadnici manjinskih grupa; pripadnici različitih religija; osobe koje iz bilo kog razloga nisu simpatične rukovodiocu ili radnom okruženju.

Posledice zlostavljanja na radu trpe svi: žrtve zlostavljanja, poslodavac i čitava društvena zajednica. Tokom rasprave o Zakonu o sprečavanju zlostavljanja na radu istaknuto je da je u Srbiji čak 45 odsto zaposlenih izloženo maltretiranju na poslu. Uz to, lekari upozoravaju da su 33 zdravstvena simptoma povezana sa mobingom. Implikacije na žrtve su – fizička lica: slabljenje koncentracije i memorije, strah od neuspeha, poremećaj društvenih odnosa itd; radni tim – stvara se osećaj krivice, strah da se pomogne žrtvi mobinga, strah da se ne postane žrtva mobinga, raspad timskog rada; firma u kojoj se javlja zlostavljanje na radu – remećenje dobre radne atmosfere; umanjenje efikasnosti i produktivnosti, pokretanje parnica i troškovi u vezi sa sporovima i uvećani troškovi bolovanja. Društvena zajednica oseća negativne posledice mobinga kroz: uvećanje troškova fondova zdravstvenog i penzijskog osiguranja, kao posledicu troškova lečenja žrtava mobinga i njihovog prevremenog odlaska u penziju.

Savez samostalnih sindikata Srbije

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.