Četvrtak, 18.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Tandem milijardera

Posle koncentracije nacionalnih snaga u nafti, gasu, avio-industriji i auto-industriji, bankarstvu i telekomunikacijama, Kremlj je izgleda pred sličnim poduhvatom i u sektoru aluminijuma. Razumljivo, kao snažni inspirator integracije uglavnom privatnih kapaciteta te industrije. Reč je o zasad načelnom tripartitnom dogovoru kompanija "Rusal", SUAL i "Glenkor" da se ujedine, u verovatno najveću industriju aluminijuma na svetu. Prema štampi u Moskvi, plan je odobrio predsednik Putin i vlasnik "Ruskog aluminijuma" milijarder Oleg Deripaska. Pojedinosti će biti objavljene u roku od nekoliko nedelja.

"Rusal" i SUAL su prvoplasirani i drugoplasirani na domaćem terenu, a treći i šesti faktor svetske industrije aluminijuma, kojim inače gospodare "Alkoa" i "Alkan", firme SAD i Kanade. "Glenkor" je trgovac sirovinama, s pogonima za proizvodnju glinice. Firma raspolaže kapacitetima na Jamajci, u Italiji i u Irskoj. "Glenkorova" i SUAL-ova glinica zadovoljile bi sadašnji deficit "Rusala" u snabdevanju glinicom, omogućivši povećanje njegovih kapaciteta za proizvodnju aluminijuma.

Stari znanci

Ruski zamišljeni šampion vredeo bi trideset milijardi dolara, s tim što bi "Glenkor" posedovao 14 odsto, SUAL 21,5 procenat, a "Rusal" 64,5 odsto buduće firme. Najveći suvlasnik bi imao pravo da otkupi udeo onog najmanjeg, u roku od tri godine.

Nova ruska kompanija proizvodiće jedanaest miliona tona glinice i četiri miliona tona aluminijuma.

Dogovor o koncentraciji proizvodnje aluminijuma je prvi deo priče. Ali, među akterima ruske berze živnuo je ovih dana razgovor, motivisan tvrdnjom da predstoji i drugi, koji se tiče Deripaske i Romana Abramoviča – milijardera suosnivača "Ruskog aluminijuma" koji je svojevremeno razdružio interese s Deripaskom prodajući mu svoj deo. Sada se govori da će ova dva finansijski moćna prijatelja Kremlja ponovo jedan drugome pružiti ruku – spajajući aluminijum i čelik, u diversifikovani gigant rude i metala, sličan australijskom BHP Bilitonu.

U tu novu, još pretenciozniju kombinaciju, Abramovič bi ušao kao gospodar 41,2 odsto "Evraza", ruske najveće industrije čelika, pribavljene u suvlasništvo juna ove godine. Rok je tri godine. U tom periodu nova aluminijumska firma ponudila bi svoja akcije na londonskoj berzi, a unutar Rusije produžio bi se proces privlačenja čeličana i rudnika gvozdene rude širom zemlje.

Proces integracije

Kupovina "Evraza" obeležila je Abramovičev povratak u Rusiju, gde je milijarder posle prodaje "Sibnjefta" "Gaspromu" (za 13,1 milijardu dolara) bio bez većih poslova. Veruje se da je njegova misija sada da koncentriše snage unutar sektora čelika i da ga pripremi za ujedinjavanje u kombinat sa obojenom metalurgijom.

"Evraz" je druga po veličini ruska industrije čelika, uz koju "u paketu" slede sopstvena ruda, ugalj i pojedini lučki objekti. Kompanija proizvodi građevinsko gvožđe i železničke šine.

Proces integracije prihvaćen je i od pojedinih drugih vlasnika. Na primer Ališer Usmanov, suvlasnik u "Uralskom čeliku" i vlasnik kopova gvozdene rude, zalaže se za prethodnu vertikalnu integraciju, od rudnika do čeličana, i ima nameru da najpre sam konsoliduje sopstveni posed, a da onda svoje najbolje rudnike gvozdene rude Rusije ("Lebedinski" i "Mihajlovski") ponudi za objedinjavanje – eventualno sa "Evrazom".

Nagađa se o poreklu Abramovičeve motivacije da se, posle poslova s naftom, ogleda i u industriji čelika. U ruskoj štampi je bilo pretpostavki da je iza svega nastojanje predsednika Putina da se autarhična industrija objedini i ojača uz pomoć kapitala Romana Abramoviča.

Velike međunarodne firme raspolažu širokim svetskim uticajem. To se lako može prevesti u politički uticaj Kremlja. Smatra se da je time motivisano insistiranje Moskve da joj kompanije giganti što pre budu na raspolaganju.
Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.