BDP raste, inflacija ne zabrinjava
Rast bruto društvenog proizvoda (BDP) ove godine biće između jedan i po i dva odsto, izjavio je premijer Mirko Cvetković i založio se za na novi model razvoja zasnovan na rastu proizvodnje i izvoza.
Cvetković je na okruglom stolu „Ekonomist medija grupe” rekao da je oporavak Srbije najsnažniji u okruženju i da je kriza pokazala da je dosadašnji model rasta neodrživ te da se mora težiti novom koji podrazumeva povećanje proizvodnje i izvoza. „Pre krize rast BDP-a bio je zasnovan na pregrejanoj domaćoj tražnji, koja je bila neodrživa u dužem periodu, jer je pokazala sve rizike i slabosti, posebno deficit koji je između 18 i 19 odsto BDP i pretio da ozbiljno ugrozi makroekonomsku stabilnost”, naveo je premijer.
Prema rečima Cvetkovića, trenutno postoji pritisak na cene hrane i mora se raditi na zadržavanju inflacije u zadatim okvirima odnosno na šest odsto plus-minus dva. U tom smislu, kako je kazao, mora postojati restriktivna monetarna politika, ali ona negativno utiče na rast.
Cvetković je istakao i da Vlada često ima konflikt interesa sama sa sobom, jer sa jedne strane želi da budžet bude više okrenut kapitalnim investicijama, a manje tehničkoj potrošnji, a sa druge strane želi da se povećaju plate i penzije. „To je u sukobu jedno sa drugim, a rešavanje tih konflikata je opterećeno stavovima koji nisu čisto ekonomski. Nije problem u ekonomskom znanju nego u rešavanju konflikata u Vladi”, naveo je premijer.
Govoreći o inflaciji guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić ocenio je, na istom skupu, kao moguće da inflacija u Srbiji do kraja godine biti iznad ciljanog nivoa od šest odsto, ali je izrazio nadu da rast cena neće preći gornju granicu cilja od osam odsto.
„Ako se to desi neće biti smak sveta”, rekao je Šoškić i izrazio očekivanje da će država uraditi svoj deo posla po pitanju rasta kontrolisanih cena. Šoškić je podsetio da će prema dogovoru sa Međunarodnim monetarnim fondom plate u javnom sektoru i penzije početkom 2011. godine biti povećane za šestomesečnu inflaciju. Prema njegovim rečima, tih šest meseci uključuje mesece u kojima su se dogodili jaki poremećaji cena hrane, istakavši da će, što ta korekcija bude veća, inflacija biti dodatno stimulisana kroz rast tražnje. Šoškić je naglasio da će mere monetarne politike u budućnosti zavisiti i od toga kakav će biti efekat odmrzavanja plata i penzija, od toga da li će neke cene rasti više ili manje i podsetio da sve mere monetarne politike imaju svoju cenu i ako se utiče na smanjenje tražnje, to će imati i efekat na manji rast bruto domaćeg proizvoda.
Što se tiče deviznog kursa, Šoškić je istakao da su njegove promene u fluktuirajućem režimu (kakav ima Srbija) normalne i da nisu male, ali nisu ni velike. On je naveo da je dinar od početka godine oslabio oko 10 odsto, a od maja do sada slabljenje domaće valute bilo je šest do sedam odsto.
A stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Srbiji Bogdan Lisovolik ne očekuje da će biti produžen aranžman Srbije sa tom međunarodnom finansijskom institucijom, koji ističe u aprilu 2011. godine. „O potrebi produžetka aranžmana odlučivaće vlasti u Srbiji, ali ako Srbija primeni pravila fiskalne odgovornosti, dogovorena tokom revizije tekućeg aranžmana, neće joj biti potreban novi aranžman”, rekao je Lisovolik.
Izmene Zakona o budžetskom sistemu, koje su na dnevnom redu Skupštine Srbije, prema oceni Lisovolika, daće Vladi Srbije dobar fiskalni okvir i dobro oruđe koje će pomoći da se privreda razvija i bez programa MMF-a, a biće i podsticaj za javne investicije.
I Lisovolik smatra da je potreban novi model privrednog rasta u Srbiji koji će se zasnivati na podršci izvozu i domaćoj valuti, kao i promociji štednje. „U Srbiji je već postignut privredni oporavak, iako slab, koji je zasnovan na zdravim osnovama usled porasta izvoza”, istakao je Lisovolik.
Ciljevi tekućeg aranžmana Srbije sa MMF-om vrednog oko tri milijarde evra, kako je dodao, delimično su ispunjeni jer je postignuta stabilnost bankarskog sektora, dogovorena su pravila fiskalne odgovornosti, a preostalo je da se smanje izdaci za penzije, koji sada iznose 13 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Lisovolik je najavio da će u drugoj polovini oktobra misija MMF-a doći u Srbiju povodom šeste revizije tekućeg aranžmana. MMF, kako je istakao, nikad nije bio blag u pregovorima sa srpskim vlastima, a odmrzavanje plata i penzija pre dogovorenog roka kompromisno je rešenje iznuđeno socijalnim stanjem zaposlenih u javnom sektoru i penzionera.
U.E.R.
-----------------------------------------------------
„Delta” najveća srpska firma(/slika2)
„Delta holding” je na prvom mestu među srpskim preduzećima po visini prihoda u prošloj godini, i prva je privatna kompanija koja se našla na toj poziciji, rečeno je prilikom dodele nagrada „Ekonomist medija grupe” najuspešnijim srpskim kompanijama.
Poslednjih godina je na vrhu liste TOP 300 te medijske grupacije bila Naftna industrija Srbije.
Zbir konsolidovanih prihoda preduzeća „Delta M” i „Delta sport” prošle godine bio je 160,7 milijardi dinara.
Na drugom mestu je Elektroprivreda Srbije (EPS) sa ostvarene 154,2 milijarde dinara. Kada je reč o neto dobiti, prvo mesto je zauzeo „Telekom Srbije” sa 13,3 milijarde dinara neto profita.
Direktor korporativnih komunikacija „Delta holdinga” Jelena Krstović rekla je primajući nagradu da su takvi rezultati značajni jer su ostvareni u godini krize. „Kada bi neko pogledao medije, mislio bi da nećemo danas biti ovde, a kamoli da ćemo dobiti priznanje”, kazala je Krstović. Ona je dodala da je bilo teško zbog krize, ali da su održivim poslovanjem i dobrim upravljanjem krizom ostvarili takav rezultat.
Direktor „Telekoma” Branko Radujko rekao je primajući nagradu da su neto dobit ostvarili iako je i sektor telekomunikacija zahvatila kriza i da priznanje pripada akcionarima, zaposlenima i svim korisnicima. On je izrazio očekivanje da će proces prodaje „Telekoma” biti uspešan. Radujko je kazao da će bez obzira na krizu neto dobit Telekom grupe biti na nivou iz prošle godine i izrazio je uverenje da neće biti dramatičnih udara „od strane domaće valute”.
Beta
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


