Odlikaši u zemlji bogova
O zemlji kojom su hodali bogovi slušali su samo na školskom času. Olimp na kome je živeo Zevs videli su u filmovima, a o strašnim pohodima Aleksandra Makedonskog čitali su u knjigama. Znaju oni da je Grčka kolevka kulture i civilizacije, pričaju i o njenom snažnom uticaju i na naše istorijsko nasleđe. Mitove vole da čitaju i ovo gradivo drže u malom prstu jer oni su bili najbolji đaci, maturanti srednjih škola iz slabije razvijenih krajeva Srbije. Sada već brucoši najprestižnijih fakulteta u državi, njih 20, pet dana su zahvaljujući programu „Evropa za sve”, koji je prošle godine pokrenuo kabinet potpredsednika vlade za evropske integracije Božidara Đelića,upoznavali kutke Soluna, veličanstvene Meteore i rodno mesto hrabrog osvajača Aleksandra Makedonskog.
Utisci su neopisivi, kažu đaci generacije, i objašnjavaju da udžbenici ne mogu da dočaraju ono što se očima vidi.
– Ovo su pametni ljudi sa kojima sam se zbližio od prvih razmenjenih reči, prirodno, kao da se znamo ceo život. Govore strane jezike, odlično vladaju raznim oblastima, napredniji su od vršnjaka, a svi su se složili da su posle ovog putovanja ostali bez reči. Ja još ne znam šta da kažem o Meteorima. Ne mogu da poverujem koliko priroda može biti lepa. A tek more u Solunu. Zamislite, izađete u grad, šetate raskošnim ulicama, upijate gužvu i buku i samo pomislite, ma skoknuću do mora. Spustite se koju ulicu južno i eto vas. Pučina. Pa ako je lepo vreme kupate se, ako je hladno, pijete kafu uz zvuke talasa – pokušava Mladen Šimpraga iz Sombora da pri povratku iz Grčke, umoran od hodanja i pun utisaka, opiše doživljaje sa putovanja.
On je brucoš medicine u Novom Sadu. Najlepši je osećaj, oduvek je verovao, kad si sposoban da pomogneš čoveku u nevolji. Da ga izlečiš, a zauzvrat budeš ispunjen time što je neko zdrav. Živi sa majkom, a zbog teške finansijske situacije u kojoj se nalaze, znao je da ako ne upiše fakultet na budžetu, neće ni studirati.
– Srećom, dobro sam prošao na testovima. Moraću da zagrejem stolicu, da dobijem dom i da ne brinem majku koja se plaši kako će mi obezbediti mnogo toga što studentu treba. Podstrek će mi biti i ovo putovanje jer shvatam da moram vredno raditi da bih sutra mogao sebi da priuštim da vidim svet – priča Mladen.
Na ovom putovanju upoznao je i buduću koleginicu, srodnu dušu, Zoranu Mandić sa kojom će, kaže, nastaviti druženje u Novom Sadu.
Zorana, đak generacije u Kikindi, stidljivo priča o sebi. Ima divan glas kojim se godinama isticala u horu, ali i neprocenjivo iskustvo iz istraživačke stanice Petnice. A zna se ko pohađa Petnicu.
– Kada su me zvali da krenem na put, nisam mogla da poverujem da su mene izabrali. Oduševljena sam Aristotelovim trgom. Obožavala sam da šetam dugom ulicom uz plažu koja vodi do Bele kule. Nestvarno mi je bilo i da sam hodala Pelom, rodnim gradom Aleksandra Makedonskog. Pokazali su nam mesta o kojima sam učila. Kao da se ono što sam čitala obistinilo. Muzej posvećen Aleksandru je zadivljujući. Videla sam kako izgleda mesto u kojem je živeo i donosio važne odluke – priča buduća doktorka.
Ovi učenici su mahom prvi put bili u Grčkoj. Do sada niko od njih nije video Solun, Meteore i Pelu, a mnogi od njih su se prvi put ovom prilikom našli u inostranstvu, objašnjava Aleksandra Janković, jedna od organizatora puta iz kabineta Božidara Đelića.
– Kao đaku generacije škola je trebalo da mi plati ekskurziju u Grčkoj, ali nije. Drugari su išli, a ja nisam. A sada sam bio i ja a pride sam stekao nove drugare. Nismo se razdvajali. Po ceo dan smo obilazili znamenitosti a uveče izlazili. Nisam spavao i ne žalim. Svakog dana sam se divio novim mestima. Više i ne znam šta sam sve video, ali Meteore izdvajam. Hoću i ja neko čudo da napravim i cilj mi je da dobijem Nobelovu nagradu – priča Milan Nešić iz Vlasotinca, sin obućara u čijoj porodici se ova profesija prenosi generacijama. Ali ovaj budući hemičar i biciklista, koji obožava da osvaja strme predele, prekinuo je porodičnu tradiciju.
Ljiljana Perović
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


