Portret grčke sudbine
Reditelj Nikita Milivojević mnogo više radi u inostranstvu nego u Srbiji. Pomenuti umetnik je proteklih dana boravio u Grčkoj, na poziv uprave Nacionalnog teatra u Atini, gde će uskoro postaviti komad „Majka psa” Pavlosa Matisisa, jednog od vodećih grčkih autora. Probe bi, kako saznajemo, trebalo da počnu za mesec dana, a premijera se očekuje početkom februara.
Milivojević je, da podsetimo, nedavno u Nemačkoj, u prestižnom Šaušpilhaus teatru postavio predstavu „Na Drini ćuprija” uradivši i dramatizaciju kultnog Andrićevog romana.
Umetničku karijeru u Grčkoj Milivojević je započeo još 1997. godine kada je u atinskom teatru „Amore” postavio predstave –„Ivanov” A. P. Čehova i „Zločin i kazna” F. M.
Dostojevskog koje su u tamošnjim najznačajnijim pozorišnim krugovima proglašene događajima sezone. U Nacionalnom teatru u Atini gde će raditi novu predstavu „Majka psa” sa uspehom je još 2000. godine režirao Molijerovog „Don Žuana”.
– „Majka psa” je zapravo nastavak mog rada u Grčkoj, tako da je nova predstava za mene nastavak svih prethodnih. Poslednjih godina sa grčkim kolegama sam bio neprestano u kontaktu.
Međutim, bio sam usredsređen na druge obaveze, ali sam osećao da je samo pitanje vremena kada ću ponovo da radim u Atini. Pavlos Matisis u svom romanu „Majka psa” pozabavio se Drugim svetskim ratom. Priča se dešava u malom grčkom mestu, ali je roman pisan uzbudljivim jezikom „slika”, na višem nivou. Dok čitate roman imate utisak kao da ga je pisao grčki Markes. Sve je pomalo nadrealno, a istovremeno osećate da je strašno istinito. Autor Matisis mi je pričao da je svojevremeno Emir Kusturica bio zainteresovan da radi film po ovom romanu. Na neki način to i jeste filmski materijal, upravo za Kusturicu jer traži posebnu maštu. Verujem da bi on napravio odličan film od romana – kaže Milivojević.
Koliko je u ovom trenutku inspirativno raditi dramu „Majka psa” i to baš u Grčkoj bilo je, kaže reditelj, prvo pitanje koje je razmatrao sa upravom Nacionalnog teatra u Atini.
– Mnogi misle da je „Majka psa” jedan od najznačajnijih grčkih romana napisanih u poslednjih nekoliko decenija . Tokom čitanja Matisisovog romana, najpre sam pokušao da prepoznam odjek priče u svom vremenu, mada mi se čini da ovoga puta to ne treba da bude neko naročito „osavremenjavanje”, pogotovo ne u smislu forme. Rat je kao i uvek ponajviše priča o stradanju, patnji ljudi. Ono što se meni čini jako uzbudljivim u ovom trenutku jeste da sve ono strašno kroz šta su Grci prolazili kao narod tokom Drugog svetskog rata, sada se odjednom pojavljuje kao daleki odjek u našem vremenu, gledano iz ugla nove, drugačije „krize” kroz koju sada prolaze. Sve zajedno deluje kao da je jedan isti portret, istog naroda, samo u različitom vremenu. Kao i uvek, mnoge stvari se očigledno ponavljaju, prepliću u životu. Mnogo volim Grčku i Atinu! Posle moje zemlje i Beograda to mi je najdraža zemlja. Sećam se jedne druge Atine, ne tako davno, od pre svega desetak godina , koja je bila, činilo mi se, najsrećniji grad na svetu. Danas deluje kao da to više nije isti grad. Na ulicama su neka nova, potpuno drugačija lica. Mnogo je više gladnih, nesrećnih, tužnih prolaznika. Ljudi se jednako bore za sutrašnji dan, kako da prežive, slično kao i u romanu, mada je toliko vremena prošlo – kaže Milivojević.
B. G. Trebješanin
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


