Petak, 05.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Ruski dolari dovršavaju „Prokop”

Ruski dolari dovršavaju „Prokop”
"Железнице" су средствима града недавно адаптирале колосеке пет и шест Фото Д: Јевремовић

Izgradnja Beogradskog železničkog čvora, jednog od najvažnijih sistema u železničkoj mreži Srbije, mogla bi da bude nastavljena s proleća, kada se očekuje početak realizacije projekata iz nedavno dogovorenog „ruskog kredita”. Svih 800 miliona dolara, koliko su istočni partneri spremni da ulože u Srbiju, biće namenjeno razvoju železnice, a uz „Beogradski železnički čvor”, prioritetni projekti koje je kandidovalo Ministarstvo za infrastrukturu jesu izgradnja pruge Valjevo – Loznica i modernizacija trase Beograd – Bar.

Milutin Milošević, direktor „Beogradskog železničkog čvora”, za „Politiku” kaže da će prvenstvo na listi prioriteta unutar prestoničke mreže imati završetak železničke stanice Beograd centar („Prokop”), izgradnja drugog koloseka prema Pančevu i zidanje tehničko-putničke stanice Zemun.

– U razgovorima sa ruskom stranom odlučeno je da ova tri projekta budu prioritetno kandidovana za sredstva iz kredita. Načelno je dogovoreno da mi do 1. aprila dostavimo projektnu dokumentaciju, a partner će se izjasniti o modelima i načinu finansiranja – rekao je Milošević.

Ruski aranžman bi dakle mogao da stavi tačku na projekat započet 1977. godine. Procena je da bi za osposobljavanje „Prokopa” bilo potrebno 145 miliona dolara.

– Tim novcem mogli bi da se završe nedostajući koloseci, izgradi stanična zgrada i objekat poveže sa autoputem. U tu sumu ne ulazi izgradnja poslovnog centra na gornjoj ploči stanice, već samo ono što je neophodno da bi „Prokop” proradio u osnovnoj nameni.

– Građevinski, to je lako izvodljiv posao i ne bi trebalo da traje duže od dve do dve i po godine – istakao je Milošević.

On je podsetio da su „Železnice” iz sredstava grada Beograda nedavno adaptirale koloseke pet i šest, odnosno izgradile levi banatski kolosek kojim garniture „BG voza” saobraćaju od „Prokopa” do stanice „Vukov spomenik”.

Prema najavama iz ministarstva, glavni izvođači projekata iz „ruskog aranžmana” trebalo bi da budu „Privredno društvo za građenje, remont i održavanje pruga” (ZGOP) iz Novog Sada i „Zarubežstroj tehnologija”, kćerka firma Ruskih železnica.

M. Luković

-----------------------------------------

Posla ima za 500 miliona evra

Pred Ruse će biti iznet i projekat tehničko-putničke stanice Zemun, koja je u suštini tehnološki deo stanice Beograd centar, namenjen za održavanje elektromotornih garnitura. Drugi kolosek za Pančevo, preko Pančevačkog mosta na kom već postoji ostavljen prostor za šine po sredini, omogućio bi dvosmerni saobraćaj do ovog grada čiji stanovnici u najvećoj meri koriste lokalne vozove.

– Na „teritoriji” „Beogradskog čvora” ima investicionog posla za oko 500 miliona evra, a osim ovih projekata, tu su i drugi objekti neophodni za kompletiranje mreže. Izgradnja robno-transportnog centra, odnosno kontejnerskog terminala u Makišu, omogućila bi da Beograd dobije sistem koji bi kombinovao vozove, brodove i kamione za prevoz robe širom zemlje i Evrope, a na ovaj projekat nadovezuje se izgradnja obilazne pruge Beli Potok – Vinča – Pančevo. Ta pruga omogućila bi da opasne materije ne prolaze kroz centar grada, ali je njena izgradnja povezana sa projektom trećeg mosta na Dunavu – kod Vinče. Za potrebe gradskog i prigradskog saobraćaja potrebno je očuvati prugu oko Kalemegdana i produžiti je krakom prema Karaburmi. Sve su to investicije koje treba uklopiti, ali je pitanje šta, pored ove tri prioritetne, može da stane u „ruski kredit” – objašnjava Milošević.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.