Sreda, 15.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Đaci iz Srbije bolji na PISA testovima

Đaci iz Srbije bolji na PISA testovima

Đaci iz Srbije su na PISA testovima ostvarili najveći uspeh otkako je pre deset godina počelo testiranje obrazovnih postignuća učenika, objavljeno je juče u Vladi Srbije. Iako su rezultati učenika iz Srbije ispod proseka njihovih vršnjaka u zemljama OECD (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj), u poređenju sa rezultatima iz 2006. godine – naši đaci su napravili veliki pomak, a opao je i broj funkcionalno nedovoljno pismenih učenika.

Srbija je u generalnom plasmanu zauzela 43. mesto. Naši đaci su iz čitalačke i matematičke pismenosti postigli po 442 poena, a 443 iz naučne pismenosti. Prosek OECD je oko 500 poena, a na prvom mestu je Šangaj, Kina, sa 600 bodova (matematička pismenost). Finska dakle, više nije neprikosnovena na ovoj listi, a pad su zabeležile i Slovenija i Hrvatska, iako su i dalje najbolje u regionu.

Đaci iz Srbije su bolji od učenika iz Bugarske, Rumunije, Crne Gore i Albanije. Ono što ohrabruje, kako je rečeno, jeste činjenica da je razlika u postignućima naših i učenika iz Slovenije 2006. godine bila čak 90 poena, a da je sada prepolovljena.

Ministar prosvete dr Žarko Obradović je objasnio da su rezultati objavljeni juče pre podne u Parizu i da će do 2012. godine oni biti zvanični pokazatelji kvaliteta obrazovnih sistema 74 države.

– Veoma sam zadovoljan rezultatima jer takav rast nije zabeležila nijedna zemlja između dva PISA testiranja. Srbija je napravila dobar korak napred i pokazala da njen obrazovni sistem ima viši kvalitet i veću pravednost nego 2006. godine. Mi nastavljamo sa reformama, ali i država mora da izdvaja daleko više para za obrazovanje – rekao je Obradović i dodao da će pravi rezultati biti poznati tek posle sledećeg testiranja, koje se radi svake tri godine.

Koordinator Srbije za PISA istraživanje Dragica Pavlović-Babić je objasnila da nam je ovo treći put da učestvujemo u istraživanju (2003, 2006. i 2009) i da zemlje obično planiraju napredak između sedam i osam poena.

– Naši đaci su u čitalačkoj pismenosti napravili pomak za čak 41 poen, a u matematičkoj i naučnoj pismenosti za sedam poena – pojasnila je Dragica Pavlović-Babić.

Testove je rešavalo oko 5.000 petnaestogodišnjaka iz 178 srednjih škola u našoj zemlji, odnosno oko pola miliona đaka iz 74 zemlje sveta.

– Srbiju su predstavljali đaci rođeni 1993. godine, dakle generacija koja je krenula u prvi razred 2000. godine i koja se školovala u relativno stabilnim uslovima, bez bombardovanja, sankcija, štrajkova, uz reformisane zakone, udžbenike i nastavne programe – objasnila je Dragica Pavlović-Babić.

Kada je reč o čitalačkoj pismenosti, u Srbiji su devojčice daleko uspešnije, što je po rečima Dragice Pavlović-Babić i planetarni fenomen, dok su dečaci uspešniji u matematičkoj pismenosti (2006. godine nije bilo razlike). Kod naučne pismenosti nema razlike u postignućima dečaka i devojčica, a tako je bilo i na prošlom testiranju.

Iako je opao broj funkcionalno nedovoljno pismenih učenika za skoro 20 odsto, što je takođe jedno od najviših koje je neka zemlja ikada ostvarila u PISA istraživanju, taj broj je i dalje visok i iznosi od 33 odsto u oblasti čitanja, više od 34 odsto u oblasti nauke i čak 40 odsto u oblasti matematičke pismenosti.

Državna sekretarka u Ministarstvu prosvete Tinde Kovač-Cerović rekla je da su ovi rezultati pokazatelji unapređenja celokupnog sistema obrazovanja. Ona je izrazila zadovoljstvo što je najveći napredak ostvaren u oblasti čitalačke pismenosti, jer je ona ključ za napredak u svim drugim oblastima.

Na osnovu PISA istraživanja, utvrđuje se u kojoj su meri učenici, završavajući period opšteg obrazovanja, usvojili znanja i veštine koji su im značajni da bi bili uspešni u profesionalnom i ličnom životu. Od učenika se ne očekuje samo da reprodukuju stečena znanja već i da ih primene u različitim situacijama.

S. Gucijan (/slika2)

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.