BiH: Zakon kršen 163 puta
Od našeg dopisnika
Sarajevo–Bosna i Hercegovina ima Zakon o finansiranju političkih partija koji je donesen 2000. godine i koji je u međuvremenu pretrpeo dve izmene. Nevladin sektor i dalje smatra da ovo „nije dobar zakonski projekat“ i da su mu potrebne radikalnije izmene, jer sadrži „niz nepravilnosti“ koje omogućavaju korupciju i zloupotrebu.
Političke partije u BiH, shodno odredbama aktuelnog zakona, finansiraju se iz pet izvora: članarine, priloga pravih i fizičkih lica, iz budžeta BiH, zatim iz prihoda imovine u vlasništvu stranke, te iz dobiti od preduzeća u vlasništvu stranke.
Prikupljanje novca iz bilo kog drugog izvora, kako nam je potvrđeno u Centralnoj izbornoj komisiji BiH, „podleže zakonskim sankcijama“.
Branko Petrić, član CIK-a, koja vrši reviziju finansiranja stranaka, napominje da „stranke najveći deo prihoda ostvaruju iz budžetske kase, oko 82 odsto ili više od 20 miliona KM na godišnjem nivou, a najmanji od članarine“.
Zakon nije ograničio ukupan iznos budžetskih sredstava namenjenih finansiranju stranaka, ali jeste precizirao da „taj iznos ne može biti manji od 0,2 odsto vrednosti budžeta“.
Republika Srpska i Distrikt Brčko imaju svoje zakone o finansiranju političkih partija, dok se u Federaciji BiH, koja nema takav zakon, budžetska sredstva za finansiranje stranaka izdvajaju na osnovu Zakona o izvršenju budžeta.
Specifičnost finansiranja stranaka u BiH, prema Petrićevim rečima, jeste u tome da se u njihovu kasu slivaju sredstva iz različitih budžeta, od državnog, preko entitetskog i kantonalnog, pa do opštinskog. Suštinski problem je, smatra on, to što „niko ne kontroliše u šta je potrošen novac koji su stranke dobile, uključujući i onaj iz različitih budžeta“.
Hasida Gušić, šef Službe za reviziju CIK-a, napominje takođe da se vrši „samo kontrola priliva sredstava“, a ne i „način na koji su potrošena“, jer tu obavezu CIK-u ne nameće aktuelni Zakon o finansiranju političkih partija.Revizija trošenja budžetskih sredstava, dodaje ona, „u nadležnosti je Kancelarije državnog revizora“.
Kontrola priliva sredstava vrši se na osnovu izveštaja koji stranke dostavljaju CIK-u, a posebna pažnja posvećuje se iznosima koje su na račun stranke uplatili privatni donatori, ili pravna lica.
Prema izmenjenoj odredbi postojećeg zakona, „iznos svih priloga jednog fizičkog lica u jednoj kalendarskoj godini ne sme premašiti osam prosečnih neto plata“, a jednog pravnog lica „15 prosečnih neto plata“. Pod prosečnom neto platom podrazumeva se prosečna neto plata iz prethodne godine, što utvrđuje Agencija za statistiku BiH.
Kršenje ove odredbe, kao i svi drugi takozvani „zabranjeni prilozi“ podrazumeva sankcionisanje, a kazne se kreću i do 10.000 KM. CIK je, prema rečima Gušićeve, do sada „doneo 163 odluke o kažnjavanju stranaka koje su prekršile zakon“, od kojih se većina odnosila na kršenje odredbe koja tretira „priliv zabranjenih priloga“.
D. Stanišić
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


