Hrvati traže entitet

Od našeg stalnog dopisnika
BANjALUKA, oktobra – Izjavom o ustavnim promenama, usvojenom preksinoć u Mostaru, osam hrvatskih partija nedvosmisleno je stavilo do znanja da će "prekrajanje" dejtonskog ustava Bosne i Hercegovine biti najozbiljniji ispit na kojem će se uskoro naći novoizabrane vlasti u ovoj zemlji.
Hrvatske partije, predvođene Hrvatskom demokratskom zajednicom 1990, zahtevaju da Hrvati u BiH budu u istom položaju u kakvom su Srbi i Bošnjaci, pogotovo prilikom izbora i odlučivanja u zajedničkim organima – a naročito u Parlamentarnoj skupštini i Savetu ministara. Pored ostalog, hrvatske stranke traže da ubuduće njihovi predstavnici u Domu naroda samostalno imaju pravo veta na odluke koje ugrožavaju hrvatski vitalni nacionalni interes.

Predsednik HDZ BiH 1990. Božo Ljubić izjavio je da Hrvati traže "novu teritorijalnu i političku organizaciju zemlje", a to su bošnjački zvaničnici ocenili kao pokušaj crtanja novih teritorijalnih granica unutar BiH. Mnogo otvoreniji bio je šef Hrvatskog bloka Ivić Pašalić. Objašnjavajući zbog čega nije potpisao izjavu o ustavnim promenama, kazao je da to nije učinio zato što u njoj nije direktno navedeno da se Hrvati zalažu za svoj, treći, entitet. Umesto jasne formulacije, autori ovog akta "sakrili" su se iza fraze o novoj teritorijalno-administrativnoj organizaciji BiH.

Osim Hrvatskog bloka, izjavu o ustavnim promenama u BiH nije potpisala ni najjača hrvatska partija HDZ, koju predvodi Dragan Čović. To je obrazloženo činjenicom da o ovom aktu nisu raspravljali stranački organi. Po strani je, za sada, i Hrvatska stranka prava.

Na zajedničku izjavu osam hrvatskih partija vodeći političari u Republici Srpskoj reagovali su juče dosta suzdržano. Predsednik republičke Narodne skupštine i član užeg rukovodstva Saveza nezavisnih socijaldemokrata Igor Radojičić izjavio je "Politici" da je stav svih srpskih stranaka poznat – kako god se preuređivala BiH, Republika Srpska mora ostati entitet ili njena federalna jedinica sa nadležnostima koje ima po Dejtonskom sporazumu. Što se tiče izjave predsednice delegacije Parlamentarne skupštine Saveta Evrope za jugoistočnu Evropu Doris Pak – da visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH "treba da dobije odgovarajući mandat za promene ustava BiH" – Radojičić kaže da ona ima prizvuk prošlih vremena. "Nijedan visoki predstavnik nije ni pokušavao da direktno nametne promene ustava BiH, pa, verujemo, neće ni sadašnji Kristijan Švarc Šiling", uveren je Radojičić.

Zamenik predsednika SDS Mladen Bosić je mišljenja da Hrvati u BiH još nisu jasno definisali svoje političke ciljeve. To je, tvrdi on, posledica straha da se njihovoj sadašnjoj vodećoj garnituri ne dogodi ono što se desilo zagovornicima hrvatske samouprave, koji su svi  do jednog – na čelu sa tadašnjim predsednikom HDZ BiH Antom Jelavićem – naprosto oduvani sa političke scene. Predsednik Partije demokratskog progresa i ministar spoljnih poslova BiH Mladen Ivanić kazao je našem listu da se unutrašnji problemi u Federaciji BiH ne mogu rešavati "preko leđa Republike Srpske". Ivanić, kao i Radojičić, kaže da je unutrašnje (pre)uređenje Federacije BiH prvenstveno pitanje dogovora Bošnjaka i Hrvata. "Mi ćemo podržati svaki dogovor koji oni postignu, pod uslovom da nije na štetu Republike Srpske. PDP se zalaže da se najpre do kraja dovedu ustavne promene dogovorene početkom aprila ove godine. Međutim, moj utisak je da su mnogi odustali od tog "paketa", koji je RS garantovao očuvanje njene sadašnje pozicije u okviru BiH. Reči Doris Pak su u koliziji sa htenjem Kristijana Švarca Šilinga i međunarodne zajednice da odgovornost za sve procese u BiH prenese na zajedničke i organe vlasti RS i Federacije BiH", ocenio je Mladen Ivanić.

On je podsetio da je Federacija BiH nastala vašingtonskim sporazumom u martu 1994. godine i da je, kao takva, posle godinu i sedam meseci "unesena u Dejtonski sporazum", po kojem, zajedno sa Republikom Srpskom, čini BiH.