„Mučeništvo je ono što su želeli. To je ono što svi želimo”, izjavio je pre nekoliko dana Doku Umarov, jedan od vođa čečenskih terorista. Posle eksplozije na moskovskom aerodromu Domodedovo i serije dojava o navodno postavljenim bombama u Moskvi, Rusija danas živi u većoj psihozi terorističkih pretnji nego bilo koja zapadna zemlja. Da li se to ispunjavaju stari planovi britanskih imperijalnih stratega da je Kavkaz „meki trbuh” Sovjetskog Saveza, pa i Rusije, i da rušenje SSSR-a treba da započne upravo sa juga? Tamo gde žive ruski muslimani.
Prisustvujemo li to početku nove faze „džihada”, islamskog krstaškog pohoda protiv ruske vlasti na Kavkazu, ali i širom Rusije? Mnogi od kavkaskih terorista stigli su u to područje i iz inostranstva, Moskva već duže upozorava da su u terorističke napade na severnom Kavkazu umešane i neke „zainteresovane” države. Dakle, pretnja da se terorizam sa severnog Kavkaza „prelije” i na velike ruske gradove postoji još od raspada Sovjetskog Saveza.
Većina zemalja Bliskog istoka pažljivo prati aktivnosti svojih islamskih militantnih grupa, ali nerado ulaze u konfrontaciju sa teroristima ako ih oni u samoj zemlji ne ugrožavaju. Akcije koje teroristi izvode na teritoriji Rusije čak i zvanični krugovi nekih islamskih država gledaju kao „nacionalnooslobodilački rat”.
Ruske operacije protiv radikalnih islamskih fanatika i terorista u nekim se islamskim državama pripisuju „recidivima politike kolonijalizma koju i danas sprovodi Moskva”. Neretko, upravo takve stavove terorističke vođe, sa statusom političkih izbeglica, iznose na konferencijama za štampu u zapadnim prestonicama. Uz terorizam ide i nafta – tako je to godinama na Bliskom istoku, tako je to sada i u Rusiji.
Naime, Kavkaz je političko minsko polje, a kaspijska nafta bila je dugo zatvorena kao muva u ćilibaru. U Vašingtonu stratezi smatraju da je američki pristup kaspijskoj nafti mnogo važniji za američke dugoročne interese od širenja NATO-a, pa Amerika nastoji da vuče sve konce zbivanja u kaspijskom regionu. Bitka za naftovode neodvojiva je od bitke protiv terorizma, i tu leže aduti Moskve. Jer, i u bivšem SSSR-u skoro svi naftovodi išli su preko ruske teritorije. Stoga se u Moskvi američki potezi u regionu Kaspijskog mora pažljivo prate. Rusija nastoji da ekonomski pomogne državama tog područja i u tom pogledu vrlo su angažovane kompanije „Gasprom” i „Lukoil”.
Dok geopolitičke brige muče Moskvu, u Vašingtonu ponavljaju da su potezi Amerike u srednjoj Aziji u ruskom interesu. No, Rusija ne želi da bude mlađi partner Amerike u borbi protiv terorizma, jer u čemu je onda razlika između Rusije i Poljske na primer? Rusija se samo jednom trećinom svoje teritorije nalazi u Evropi i mora oprezno da balansira između stiska ruke na Zapadu i zagrljaja na Bliskom i Dalekom istoku.
S druge strane, islam je u nekim delovima južne Rusije preuzeo duhovnu energiju komunizma. Pre pada komunizma u Dagestanu je bilo samo 27 džamija, a Kaspijsko more bilo je okruženo zvanično ateističkim SSSR-om, osim Islamske Republike Iran na jugu. Danas u ruskom Dagestanu ima 1.900 džamija od kojih su neke velike da prime i po više hiljada vernika.
Regrutacija potencijalnih terorista u ambijentu gde narod i posle pada komunizma jednako loše živi i nije neki problem. U okolnostima da Rusija u proteklih 20 godina nije ekonomski mogla dovoljno jako da utiče na područje Kavkaza, u region su se ubacili drugi. Pa i teroristi. Njihove bombe u Rusiji potvrđuju da borba za centralnu Aziju još uvek nije odlučena.
Miroslav Lazanski

Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


