Petak, 19.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Onemoćali ali zdravi

Onemoćali ali zdravi
Са монтажне линије ФАП-а (Фото: С. Јовичић)

PRIBOJ – Za koji dan biće raspisan tender za privatizaciju pribojske korporacije FAP. Višegodišnje pripreme za prodaju fabrike privedene su kraju, a među zainteresovanim kupcima su, ne kriju u menadžmentu ove firme, i giganti poput "Mercedesa" i "Volvoa", konzorcijumi nekih evropskih proizvođača vozila, biznismeni iz Saudijske Arabije i drugih istočnih zemalja, kao i neki poslovni ljudi sa područja bivše Jugoslavije.


Ima, dakle, izgleda da nekadašnji gigant iz grada na Limu uskoro dobije dobrog gazdu i višestruko poveća proizvodnju, koja se poslednjih godina ustalila na samo oko 250 vozila godišnje.

Pribojci pamte zlatno doba sedamdesetih i osamdesetih, kada je FAP u saradnji sa "Mercedesom" bio sila, jedna od priznatih evropskih firmi, a građani Priboja među najbogatijim u bivšoj SFRJ, drugi po broju putničkih automobila u odnosu na broj stanovnika, odmah iza Maribora. Ova firma je u to vreme zapošljavala i do 7000 ljudi, a rekordna godišnja proizvodnja ostvarena je 1979. sa oko 7.000 proizvedenih kamiona i autobusa.

Najviše se tada izvozilo na afrička i azijska tržišta: od Kine, Indije i Sirije do Tanzanije, Zambije i Ugande... Tamo je FAP imao i svoja predstavništva, servisne radionice, kompletnu podršku za veći izvoz. Kad su poslednjih godina čelni ljudi firme obilazili ta tržišta i pokušavali da uspostave saradnju sa starim i novim kupcima, viđali su po gradovima FAP-ove kamione i autobuse koji i posle dvadesetak godina još saobraćaju.

Devedesete su donele poslovne muke FAP-u i siromaštvo Priboju. Izgubljeno je domaće i inostrano tržište, odlazak kooperanata iz republika bivše SFRJ otežalo je proizvodnju. FAP je tražio izlaz na tržištu Srbije, a ono je bilo prepušteno polovnim kamionima iz uvoza.

I tako se sa nekadašnjih 7.000 vozila godišnje sišlo na koju stotinu, dok je od 7000 radnika preostalo oko 3000. Za toliko smanjenu proizvodnju i taj broj je bio preveliki.

– Programom Vlade Srbije iz 2002. u procesu restrukturisanja broj radnika je, uz otpremnine, dodatno smanjen na 1.600 – kaže generalni direktor FAP-a Mirko Stojović i dodaje:

– Sada smo dobili saglasnost vlade da na osnovu dobrovoljnog izjašnjavanja još oko 375 radnika dobiju odgovarajuće otpremnine. Računamo da u privatizaciju uđemo sa oko 1.350 zaposlenih.

Ipak, nekadašnji pribojski gigant nije se prepustio sudbini. Sa FAP-ovih linija i sada izlaze savremeni proizvodi, jer se motori i menjači uvoze od "Mercedesa"i nemačkog "ZF-a". Za sajmove, na kojima FAP redovno nastupa, pribojska fabrika uvek pripremi nešto novo. Nedavno je predstavljen niskopodni autobus koji se traži u svetu. Za potrebe naše i stranih armija napravljeno je vozilo koje će biti zamena za nekadašnji TAM-ov dvoosovinski kamion "11-18" i troosovinska zamena za nekadašnju vojnu "šesticu". Razvijena je i lepeza midibusa, u saradnji sa "Neobusom", sa 20 i više sedišta...

– Iako je vlada preduzela određene mere carinske zaštite, čak i izdvajanja određenih subvencija koje su FAP-u dobrodošle, domaće tržište nije dovoljno zaštićeno – napominje Mirko Stojović i nastavlja:

– Javni sektor, državne i privatne firme, odlučuju se za uvoz. Udruženje proizvođača drumskih vozila, u kome su "Zastava", "Ikarbus", FAP, predlagalo je odgovarajuće mere koje ne bi bile u suprotnosti sa principom otvorenog tržišta. Smatramo da bi javna preduzeća, pogotovu ona koja žive na budžetu ove države, kamione i autobuse trebalo da kupuju od domaćih proizvođača, jer su naša vozila kvalitetna i jeftina.

FAP danas ima oko 180 vozila koja ne može da proda, što je bezmalo godišnja proizvodnja. Ipak, pregovara se sa javnim preduzećima u Beogradu i drugim gradovima, a nešto se i izvozi, uglavnom rezervni delovi.

– Uprkos teškoćama, FAP je ipak jedno od zdravijih preduzeća u zemlji, sa dobrim izgledom da se uspešno privatizuje – tvrdi direktor Mirko Stojović.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.