Magija četvrtog sveta
Za Džona Hasela mnogi kažu da je jedan od najuticajnijih muzičara današnjice. Američki kompozitor i trubač, koji potiče iz Memfisa, poznat je kao kreator specifičnog muzičkog stila, koji je sam nazvao "četvrti svet", kao i po specijalnoj tehnici sviranja trube.
Džon Hasel će biti gost Beogradskog džez festivala koji počinje sutra. Publici u Zadužbini Ilije M. Kolarca predstaviće se u sredu uveče.
Hasel u telefonskom intervjuu za "Politiku" priznaje da ne zna mnogo toga o Beogradskom džez festivalu:
– Prošle godine smo svirali u Sarajevu i umetnički direktor Džez festivala Voja Pantić je bio impresioniran našim nastupom i pozvao nas još tada da dođemo na ovogodišnji festival. Prihvatili smo poziv i dolazimo.
Hasel se sa radošću seća prošlogodišnjeg nastupa u Sarajevu, jer su mu taj grad i ljudi, kako ističe, divni!
– To je bio moj prvi susret sa istočnom Evropom i svi u bendu smo osetili posebnu povezanost sa tim prostorom i ljudima. Nadam se istom i u Beogradu.
Džez muzičar kaže da je veliki izazov za njega kada u nekim mestima svira prvi put, kao što će to biti slučaj sa koncertom u Beogradu, na Džez festivalu.
– Uvek je zadovoljstvo otkrivati nešto novo, drugačije. Baš sam pre nekoliko nedelja, po povratku iz Lajpciga, u avionu razgovarao sa jednom književnicom koja je rođena u Beogradu i živela je tu nekoliko godina. Rekla mi je mnogo toga o Beogradu, ali, na žalost, nećemo biti dovoljno dugo da vidimo vaš grad. U svakom slučaju, radujemo se dolasku.
Na pitanje šta publika može da očekuje od njegovog nastupa, Hasel najpre objašnjava svoj način bavljenja muzikom:
– Ja nisam džez muzičar u pravom smislu te reči. Najpre sam se bavio klasičnom avangardom, a onda me zanimalo da otkrijem šta je to zajedničko svima nama, kada je muzika u pitanju. Ne želim da dosađujem publici, već želim da me uzbuđuje ono što radim. Zato sam smislio svojevrstan muzički miks, poznat pod imenom "četvrti svet", koji je postao veoma uticajan. To je ono što me odvaja od, primera radi, Filipa Glasa ili Stiva Rajka.
"Četvrti svet" opisuje kao misteriozan hibrid muzike koja spaja antičko i digitalno, kompoziciju i improvizaciju, istok i zapad.
Hasel smatra da "četvrti svet" otvara puno mogućnosti za različite ritmove i za sve one muzičare koji razmišljaju progresivno.
– O svojoj muzici volim da govorim koristeći metaforu "fjužn kuhinja". To je ono kada imate slične elemente. Svi znaju šta je paradajz, a šta lubenica. Međutim, ako te dve stvari stavite zajedno u salatu, to će biti nešto sasvim drugačije. Mislim da je moja muzika u isto vreme poznata i čudna. Na primer, tražite ono što vas je privuklo jednoj osobi i ako vam je ono što vidite previše poznato i slično, onda vas to ne zanima, jer ne želite da oženite svoju majku. Ako tu nema ničeg čudnog i egzotičnog – onda tu nema ni interesa. Ako je sve puno egzotike, onda to znači da je posredi pogrešna osoba. Kada sviram ne zamišljam idealnu publiku. Voleo bih da svi budu u jednom velikom prostoru i da prosto "uhvatim" momenat. Poslednjih nekoliko koncerata bilo je odlično, imam novi bend, sa kojim me rad veoma uzbuđuje i na našim nastupima uvek vlada posebna atmosfera.
Dodaje da najviše voli da nastupa u svom gradu mada priznaje da retko svira u Americi. Los Anđeles mu je, kako kaže, baza svih poslova. Taj grad je odabrao za život zbog lepog vremena.
– Najbolji koncerti su tamo gde se dobro osećam. Uglavnom je moj svet iz snova negde na jugu, poput Italije i Brazila. Severna Evropa nije idealno mesto za mene. Obožavam sunce, boje… To pokušavam da prenesem kroz svoju muziku.
Sarađivao je sa velikim muzičkim imenima, kao što su Piter Gebrijel, Brajan Ino, Dejvid Birn… Izdvaja svoj rad sa Rajem Kuderom.
– To je, verovatno, vrhunac mog rada sa drugim muzičarima. Raj i ja smo veoma slični. Rad sa njim bio je veliki izazov. Bio sam veoma srećne ruke da radim sa značajnim ljudima.
Hasel je u muzičkim vodama više od četiri decenije. Na pitanje gde, posle toliko godina, pronalazi inspiraciju za stvaranje novih kompozicija, priča:
– Razlog mog bavljenja muzikom jeste taj što sam želeo da napravim nešto što bih i sam rado slušao. Uvek se trudim da pronađem magični momenat u stvaranju. Kada komponujem želim da sam na omiljenom mestu, a ne da u jednom trenutku budem u pustinji, a u sledećem okružen cvećem. Želim uvek cveće oko sebe i muzika je za mene saundtrek tog divnog života koji zamišljam.Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


