Bunjevci na sudu brane svoja prava

Subotica – Bunjevački nacionalni savet podneo je predlog Upravnom sudu u Beogradu da oglasi ništavnim naređenje Glavnog narodnooslobodilačkog odbora Vojvodine od 14. maja 1945. godine kojim se naređuje da se Bunjevci i Šokci u sva dokumenta moraju upisivati kao Hrvati.

– Očekujemo da država Srbija stavi taj akt van snage i ne verujem da će naš predlog biti odbijen jer mi smo konstitutivan narod čijom odlukom su ovi delovi Vojvodine prisajedinjeni Srbiji 1918. godine – kaže za „Politiku“ Blaško Gabrić, predsednik Bunjevačkog nacionalnog saveta.

U naređenju Glavnog narodnooslobodilačkog odbora Vojvodine, a koje je upućeno svim okružnim narodnooslobodilačkim odborima, piše: „Događa se da se mnogi Hrvati uvode kao Bunjevci i Šokci u rubrike gde se označava kao pripadnost, a ne kao Hrvati kao npr. u legitimacije, razne evidencije i spiskove i to biva često po njihovom izričitom zahtevu ili po volji i nahođenju dotičnog činovnika. Kako bunjevačke i šokačke narodnosti NE POSTOJE, to vam se NAREĐUJE da sve Bunjevce i Šokce imadete tretirati isključivo kao Hrvate bez obzira na njihovu izjavu“, kaže se u naređenju i dodaje da sve izdate isprave sa upisanim Bunjevcima i Šokcima imaju biti uništene i izdate nove sa hrvatskom narodnošću, a u upisanim spiskovima da se narodnost ispravi. Od narodnooslobodilačkih odbora po okruzima, opštinama i mesnim kancelarijama traži se da izveste o izvršenju naredbe.

Advokati Lidija Homolja-Inđić i Dragan Inđić koji su po ovlašćenju Bunjevačkog nacionalnog saveta podneli predlog Upravnom sudu navode da je u pitanju upravni akt koji sadrži nepravilnost kažnjivu po krivičnom zakoniku te i da je u suprotnosti sa Ustavom Srbije i drugim pozitivnim zakonima. U obrazloženju se kaže i da dalje postoji pritisak na Bunjevce da se izjašnjavaju kao Hrvati, te da takav pritisak predstavlja krivično delo.

– U pitanju je podzakonski akt koji je pravno-tehnički nezakonit i poništavanje ovog akta predstavlja i moralno pitanje – kaže Lidija Homolja-Inđić za naš list.

Blaško Gabrić objašnjava da se Bunjevački nacionalni savet odlučio da pravdu potraži na Upravnom sudu zbog nedavnog otvorenog pisma hrvatskih intelektualaca bunjevačkog porekla upućenog državnom vrhu Srbije i Hrvatske.

– Oni su preuzeli hrvatsku narodnost i mi nemamo ništa protiv toga, ali ne prihvatamo da nas prekrštavaju u Hrvate. Mi smo se oduprli asimilaciji Habsburga, Ugarske, trpeli u nekadašnjoj Jugoslaviji da nas svrstavaju u ostale ili u Jugoslovene ali mi smo znali šta smo i ne stidimo se da budemo Bunjevci. Ne prihvatamo da oni koji neće da budu Bunjevci već su Hrvati nas negiraju i onda u naše ime neguju bunjevačku tradiciju. Neka oni neguju hrvatsku kulturu, a nas ostave da budemo Bunjevci – ističe Gabrić.

Nikola Babić, član Bunjevačkog nacionalnog saveta, objašnjava da su do akta Glavnog NOOV-a došli 2003. godine zahvaljujući Radetu Šumonji, direktoru Istorijskog arhiva u Somboru, a potom je takav akt pronađen i u subotičkom arhivu.

– Ne očekujemo mi da će nakon poništavanja ovog akta ljudi ići i ispravljati matične knjige, ali očekujemo da dobijemo istorijsku satisfakciju – kaže nam Babić.

Aleksandra Isakov

---------------------------------------

Upisivani u Jugoslovene ili u „ostale”

U predlogu koji je podnet Upravnom sudu navodi se kratka istorija bunjevačkog pitanja i iznosi podatak da su u Austrougarskoj 1880. godine po popisu stanovništva u Subotici Bunjevci i Srbi zajedno vođeni i tada ih je bilo 26.637. Na popisu 1931. godine u Kraljevini Jugoslaviji 43.832 lica izjasnila su se kao Bunjevci, a 880 Subotičana kao Hrvati.

Na popisima tokom 1948, 1953. i 1961. godine nije postojala mogućnost da se osobe izjasne kao Bunjevci, već su upisivani u Jugoslovene ili „ostale“. Rubrika „Bunjevac“ u nacionalnom sastavu stanovništva uvedena je na popisu 1991. godine.