Utorak, 28.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Lepenski vir zove znatiželjnike

Lepenski vir zove znatiželjnike
Пројектанти Марија Јовин и Синиша Темерински Фото С. Тодоровић

Donji Milanovac –Lepenski vir, praistorijsko neolitsko nalazište, danas će u novom ruhu proslaviti najznačajniji događaj od otkrića 1967. godine. Konačno, trajno zaštićeno, na prostoru od oko 4.000 kvadratnih metara, postaće uskoro prava turistička atrakcija, kao najstarije stanište pračoveka u Evropi, od pre 9.000 godina. Dobilo je novi krov od leksana, novi muzejski prostor i nove prostorije za prijem znatiželjnika.

Na svečanosti u Lepenskom viru prisutnima će se, kako je predviđeno, obratiti Mirko Cvetković, predsednik republičke vlade, zatim Predrag Marković, ministar kulture, Nebojša Ćirić, ministar ekonomije i Dragan Popović, predsednik opštine Majdanpek.

Projektanti su iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Siniša Temerinski i Marija Jovin, a Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja je uložilo oko 350 miliona dinara u izgradnju Vizitorskog centra Lepenski vir.

Završen je, u stvari, najznačajniji deo projekta, što se tiče zaštite dragocenog svetski važnog otkrića, koje se posrećilo akademiku Dragoslavu Srejoviću, a koje je decenijama bilo ugroženo. Sve te dragocenosti, pred kojima je ceo svet bio zadivljen, čamile su decenijama u depoima Narodnog muzeja u Beogradu. Tamo su našle privremeni smeštaj, kada su, početkom gradnje hidroelektrane „Đerdap 1”, morale da budu izmeštene na uzvišicu, van domašaja vode Đerdapskog jezera. Ali, privremeno je dugo trajalo. Strahovalo se da će crvotočna drvena konstrukcija popustiti i da će sve nestati netragom.

Posle više pokušaja da se nađe trajno rešenje za zaštitu, i izgovora besparicom, oktobra 2008. godine odabrano je projektantsko rešenje Marije Jovin i Siniše Temerinskog, na kome su oni radili punih deset godina. Tako je pod pravi trajni krov postavljen sav arheološki materijal, uključujući i kopije dvadesetak monumentalnih jajolikih skulptura lepenskih praljudi. Već sada nakon gotovo potpuno završene konzervacije praistorijskog naselja, prvog planskog u Evropi, ispod krova sve dobija autentični izgled, kao u vreme otkrića.

Uskoro će, prema projektu potpune zaštite i prezentacije, biti izgrađeni i etnoapartmani, rečno pristanište za prijem turističkih brodova i istraživačka stanica, kao i pristupne putne saobraćajnice i parking. Tako će se istovremena investicija u kulturu i turizam ubrzo višestruko isplatiti.

Zato što će to značiti uključivanje Lepenskog vira u regionalne i međudržavne programe, Majdanpek i nalazište biće uključeni u međunarodni dunavski saobraćajni koridor. Na tom koridoru nalaziće se, prema planu Sektora za turizam Ministarstva ekonomije, i drugi naši arheološki dragulji – Sirmijum, Viminacijum, Romulijana... Do sada je, kažu upućeni, Lepenski vir godišnje posećivalo 30.000 turista, a od sada će se višestruko uvećati. Biće stvoreni uslovi da sve više velikih turističkih brodova, sa bogatim svetskim turistima, koji Dunavom plove kroz Đerdap, zastane i u Lepenskom viru.

-----------------------------------------------------------

Sve se vidi jednim pogledom

– Ovo je sada prva prilika, posle četiri decenije, da se jednim pogledom mogu sagledati neolitsko naselje, okolna priroda, vode Dunava i moćna stena Treskavac na suprotnoj obali – kaže, ushićeno, Marija Jovin. – Sada se, u stvari pokazuje da je projektantski pristup da se načini javni objekat bio ispravan. Zato što se može videti sve što je bilo u vizuri lepenskih ljudi...

S. Todorović

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.