Utorak, 30.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Krnja podrška Dinkićevom zakonu

Krnja podrška Dinkićevom zakonu

Glasovima 108 poslanika Skupština Srbije usvojila je juče predlog izmena zakona o finansiranju lokalnih samouprava, Ujedinjenih regiona Srbije. Iako su bili u sali i tako dali kvorum, 19 poslanika iz vladajućeg bloka nisu glasali za zakon koji je predložio Mlađan Dinkić.

Zakon, za koji je proteklih meseci URS tražio i dobio podršku više od pola miliona građana, predviđa da od 1. oktobra, kada počne da se primenjuje, gradovima i opštinama u Srbiji umesto dosadašnjih 40 odsto pripadne 80 odsto prihoda od poreza na zarade. Samo će Beogradu pripasti 70 odsto. Glavni grad, kao najrazvijenija jedinica lokalne samouprave, više neće dobijati novac iz republičkog budžeta.Ta sredstva će se u vidu transfera solidarnosti raspodeliti drugim gradovima i opštinama pri čemu najviše mogu da očekuju najsiromašnije opštine i gradovi.

Usvajanje zakona, Dinkić je, kako prenosi Tanjug, nazvao pobedom građana koji su podržali peticiju za decentralizaciju zemlje. On je najavio da će URS nastaviti da se bori za usvajanje i drugih zakona potrebnih za taj proces. Na redu je, kako je rekao, usvajanje zakona o javnoj svojini, a URS će nastaviti da se bori za ideju da ubuduće građani sami biraju gradonačelnike i predsednike opština.

Komentarišući to što za njegov zakon nisu glasali svi poslanici vladajuće većine, Dinkić je rekao da se time pokazalo ko je za decentralizaciju samo na rečima. Prema njegovoj oceni oni koji nisu glasali ili se plaše jačanja lokalnih samouprava ili su sujetni, jer je zakon predložio URS.

Poslanici LSV-a su se uzdržali od glasanja, jer se ne radi o rešenjima za decentralizaciju već o skupljanju političkih poena, kazao je Nenad Čanak. On je objasnio razloge zbog kojih se poslanici njegove stranke tako ponašaju. „Ne mislimo da je ovo bilo kakav korak u pravcu decentralizacije niti će rešiti pitanje transfera u lokalnim samoupravama. Štaviše, samo će proizvesti novi tip prebacivanja odgovornosti sa centralne države na lokalni nivo”, ocenio je Čanak i dodao da treba dobro promisliti kuda vodi „pomama za decentralizacijom”. Prema njegovom mišljenju ona može da dovede samo do iznuđenog glasanja kakvo je i bilo.

Čanak smatra da usvojene izmene zakona odgovaraju nekim lokalnim jedinicama, ali ne i celoj državi niti suštinskom procesu decentralizacije. On je ocenio da će na tome profitirati samo pojedine lokalne samouprave, a ponajviše Beograd.

Objašnjavajući motive svojih poslanika da ne glasaju za zakon šef poslaničke grupe SVM-a Balint Pastor je rekao da usvajanje tog zakona može proizvesti visok deficit budžeta te da bi to dovelo do problema u finansiranju Vojvodine. „Usvajanjem zakona biće teško obezbediti sedam odsto republičkog budžeta za finansiranje pokrajine i tri sedmine za kapitalne investicije u Vojvodini”, ocenio je Pastor i složio se sa Čankom da je reč o predizbornom zakonu.

Problem je, kako je rekao, što će lokalne samouprave „u prvom krugu sigurno dobiti više novca”, ali niko ne može da garantuje da će uz više para ići i više obaveza. „To pogotovo nije moguće ako znamo da će lokalne samouprave biti onemogućene da dobijaju sredstva za infrastrukturne projekte”, naveo je Pastor.

------------------------------------------------------------------

Ko iz vladajuće koalicije nije glasao za zakon

Četiri poslanika Saveza vojvođanskih Mađara bila su protiv, a dva poslanika Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) NenadČanak i Aleksandra Jerkov uzdržani. Preostala tri poslanika LSV-a Bojan Kostreš, Elena Papuga i Radovan Radovanović nisu glasali za zakon iako su bili u sali. To je bio slučaj i sa svih pet poslanika PUPS-a.

Za zakon nisu glasali ni poslanici DS-a Gordana Čomić, Dragoljub Mićunović, Miroslav Martić i Branka Ljiljak, kao ni socijalista.Predstavnici opozicije nisu ni prisustvovali glasanju.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.