Utorak, 23.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Čistka u nemačkoj policiji

Čistka u nemačkoj policiji
Смењен шеф полиције града Дрездена Дитер Ханич

Pokrajinsko ministarstvo unutrašnjih poslova Saksonije saopštilo je u ponedeljak da je smenjen sa položaja Diter Hanič, šef policije grada Drezdena. Hanič, do minulog vikenda bezmalo svemoćni prvi policajac regije, „primer kolegama na adekvatnim položajima”, kako se neretko opisivao, pao je na ispitu (ne)poštovanja odluka Ustavnog suda Nemačke, izvestili su nemački mediji.

U obrazloženju opoziva pokrajinske vlade kaže se da je prvi čuvar reda u Drezdenu zloupotrebio sudsko ovlašćenje da prisluškuje razgovore radikalnih učesnika antifašističkih demonstracija u Drezdenu 19. februara ove godine da bi sakupio podatke još oko milion vlasnika mobilnih telefona, dok se dozvola odnosila na nekoliko stotina sumnjivih osoba.

Afera je razotkrivena minule nedelje, sa višemesečnim zakašnjenjem. Lokalni bulevarski list TZ došao je sticajem okolnosti do podataka o neprimerenoj policijskoj praksi, a u skladu sa savetom iz savezne vlade u Berlinu, samo četiri dana po otkrivanju afere u štampi, opozvan je šef drezdenske policije. Ostavke u ministarstvu unutrašnjih poslova Saksonije trebalo bi da slede, a najavljena su i preispitivanja odgovarajuće policijske prakse u ostalim gradovima i pokrajinama Nemačke.

Šta se dogodilo tog 19. februara u Drezdenu, i o kakvoj umešanosti visokih policijskih i ministarskih zvaničnika iz nemačkih pokrajina je ovde reč?

Nadležni sud odobrio je pripadnicima drezdenske policije da snime razgovore radikalnih učesnika antifašističkih demonstracija: hiljade građana protestovalo je protiv marša ekstremne desnice u znak sećanja na bombardovanje Drezdena potkraj Drugog svetskog rata. Policija je dobila ovlašćenje zahvaljujući obrazloženju u zahtevu sudu da su među učesnike demonstracija „infiltrirani” militantni levičari, u prošlosti zavedeni u kaznene registre zbog napada na čuvare javnog reda.

Međutim, kako nemački mediji izveštavaju, nije se stalo na tome. Slučajno ili namerno, policijski kompjuteri su tako programirani da su „blokirali” sakupljanje podataka tek kada je „snimljeno” 130.360 vlasnika mobilnih telefona. Tada su kompjuteri „resetovani”, pa je „snimanje” nastavljeno tako da su registrovani podaci o telefonskom saobraćaju i kretanju vlasnika mobilnih telefona, i to ukupno milion građana!

Ako je prvi postupak bio u skladu sa zakonom, nadzor policiji poznatih nasilnika koji su izišli na demonstracije, prihvatanje i obrada daljih podataka bili su, u najmanju ruku, neprimereni odredbama Ustavnog suda, ističu nadležni nemački pravnici u ministarstvima pravosuđa i unutrašnjih poslova. Takozvano aktivno preusmeravanje kompjutera da „crpi” dalje podatke, međutim, već predstavljaju kršenje Ustava i nepoštovanje Ustavnog suda.

Ustavni sud u Nemačkoj proglasio je 2010. godine neustavnom praksu sveobuhvatnog nadzora vlasnika mobilnih telefona koja je u Nemačkoj uvedena na preporuku Brisela, a u skladu sa borbom protiv terorizma. U sklopu sveobuhvatnog nadzora svi mobilni operateri su bili obavezni da čuvaju podatke o saobraćaju svih svojih klijenata najmanje šest meseci. Istovremeno, policiji je bilo dozvoljeno da u svako doba, bez sudskog naloga, zatraži i dobije raspoložive podatke...

U međuvremenu, pojavile su se indicije i dokazi o postojećim, tajnim dogovorima visokih zvaničnika iz pokrajinskih ministarstava i policije – kako da se zaobiđu (ustavna) ograničenja. Snimanje podataka u Drezdenu, prilikom kojeg je postavljen nemački rekord – milion slučajeva prisluškivanja i registracije – najdrastičniji je primer zloupotrebe, odnosno oglušivanja o postojeće odredbe. On bi, sasvim izvesno, trebalo da posluži kao povod za pomenuto preispitivanje postojeće policijske prakse (prisluškivanja) na teritoriji Nemačke. Da li će taj zadatak biti uspešno obavljen, ostaje da se vidi.

Kako saznajemo, pitanje je šta će biti sa tajnom praksom da se ti podaci prosleđuju Ef-Bi-Aju i Skotland jardu i da li će oni pristati na razotkrivanje.

Miloš Kazimirović

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.