Subota, 04.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Svetilište, muzej i spomenik

Svetilište, muzej i spomenik
Епископ Јован (Пурић)

Kroz manastir Ostrog, najpoznatiju pravoslavnu svetinju u ovom delu Evrope, prema nekim procenama, godišnje prođe oko 600.000 ljudi. Odlazak na poklonjenje svetom Vasiliju Čudotvorcu prilika je da se otkrije tajna pravoslavlja, ali i naše duhovne baštine. Kada imamo takvo mesto gde smo svi objedinjeni, bez obzira na politička i ideološka opredeljenja, kako kaže episkop Jovan (Purić) dioklijski, nema potrebe da se stidimo i osećamo inferiorni prema Evropi.

Da je tako, potvrđuje i nedavna poseta visoke delegacije Partnerstva za mir i NATO-a Ostrogu. Kako kaže vladika Jovan, gosti su bili "udivljeni da imamo jedno takvo svetilište i iz njega su otišli s lepim utiscima".

Na poklonjenje svetom Vasiliju ne dolaze samo pravoslavni, već i ljudi drugih religija, pa i nekršteni kako bi dobili pomoć i utehu u svojim nevoljama. Ima slučajeva da Jevreji, protestanti, pa čak i muslimani, pošto su dobili utehu i pomoć od svetog Vasilija, izraze želju, bez ičijeg nagovaranja, da budu kršteni u Ostrogu.

"Ostaju zadivljeni – zar je moguće da postoji jedno takvo blagoprijatno mesto na svetu gde se izliva tolika božanska svetlost. To nas u manastiru čini još odgovornijim, ne samo prema našim ljudima, već i prema onima sa Zapada, jer mi objedinjujemo i mediteranski, ali i i istočni i zapadni mentalitet", ističe iguman ovog manastira koji se nalazi nedaleko od Nikšića.

Vladika Jovan kaže da se kroz Ostrog na najbolji način može sagledati stanje u našem društvu, u Crkvi, jer ljudi dolaze iz svih krajeva. Svetinju poslednjih godina pohode i ljudi s ratnim traumama da vidaju svoje rane. "Zato nam je u svetilištu potrebna i pomoć lekara, ali i psihijatara, jer je velika duhovna kriza", priča ovaj vikarni episkop mitropolita Amfilohija koji je u Beograd došao na skup "Religija i turizam u organizaciji Hrišćanskog kulturnog centra".

Poslednjih 15 godina u ovaj manastir ne dolaze samo poklonici, već i turisti. U poslednjih šest godina, otkako je vladika Jovan i iguman ostroške porodice, manastirski život organizovan je tako da može da se prihvati sve više onih koji žele da posete manastir.

"Naši manastiri nisu samo kulturni spomenici ili muzeji, kao što bi neki hteli da to predstave, već živi organizam i mesta u kojima su se i naši preci molili. Zato je neophodno da svi oni koji organizuju posete pripreme poklonike i turiste za susret sa svetinjom. Onaj ko hoće da govori o našoj kulturnoj i duhovnoj baštini mora da zna osnove pravoslavne vere i Sveto pismo. Ako neko govori o Ostrogu samo kao o kulturno-istorijskom spomeniku može doći u iskušenje pred Bogom i istorijom, jer ne zna kako je došlo do realizacije svetosti. Svete mošti Vasilija Ostroškog kome se poklanjamo najbolji su dokaz da je Hristos vakrsao, a to je ujedno i poziv nama da verujemo u Vaskrsenje. Svako putovanje u manastir, pa bilo ono i turističko, jeste šansa za preobražaj čoveka na putu za večnu otadžbinu", objašnjava episkop Jovan.

Najveći problem Ostroga za prihvat većeg broja posetilaca je uzak put koji vodi sa glavne magistrale Podgorica – Nikšić na kojem teško mogu da se mimoiđu dva vozila. Država je do sada u više navrata obećavala da će izgraditi taj put koji zovu i "predizborni". Ali, posle osamostaljivanja Crne Gore odnosi Srpske pravoslavne crkve i države su, po oceni igumana iz manastira Ostrog nešto opušteniji, tako da će se verovatno i taj put proširiti, pogotovo što se priča da je EU već dala novac za taj projekat.
Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.