Korpa, ipak, otežala

TEMA DANA
Posmatrajući decembar 2005. godine cene na malo u Srbiji, prema podacima iz prošlog meseca, povećane su za 6,5 odsto, a troškovi života za 5,9 procenata. Na pitanje da li u Srbiji raste kupovna moć, trgovci i ekonomisti imaju različite odgovore. Iako neka istraživanja pokazuju da četvoročlana porodica u Srbiji, sa dva zaposlena člana koja primaju prosečnu zaradu (od oko 270 evra), jedva uspeva da podmiri najosnovnije potrebe, ekonomisti ističu da je kupovna moć u odnosu na 2000. godinu, ipak, realno porasla. Istina, kažu ekonomista, u 2006. godini taj pozitivni trend rasta bio je nešto blaži u odnosu na prethodni period. Treba, naravno, uzeti u obzir da je razvijenost u Srbiji dosta neujednačena pa će se o siromaštvu sigurno različito govoriti u prestonici ili na krajnjem jugu Srbije.

Kako tvrde u "Delti", prosečna potrošačka korpa u njihovim supermarketima znatno je veća u odnosu na 2005. godinu – za gotovo 20 procenata. Potrošači su u njihovim supermarketima i količinski više kupovali, ali kada se svi parametri uzmu u obzir, trgovci i dalje ne mogu sa sigurnošću da odgovore da li je i za koliko porasla kupovna moć stanovništva. Skok cena je, ističu, pratio porast inflacije, a kako ona nije bila veća od 7,5 procenata, proizlazi da su potrošači zaista opuštenije pazarili. Ekonomisti, međutim, ističu da je ekspanzija potrošačkih kredita, što znači i sve veća zaduženost građana, imala veliki uticaj na povećanje kućnog budžeta građana.
Ipak, za razliku od drugih država u okruženju tržište Srbije je i dalje relativno zatvoreno, pa zbog manje konkurencije proizvođači i trgovci još nemaju razloga da obaraju cene i odreknu se dobrog dela marži. Rezultat nedostatka konkurencije je, kako je pokazalo nedavno istraživanje "Politike", da  Beograđani neke od osnovnih namirnica plaćaju i do 50 procenata više nego stanovnici Praga. 
Recimo, za svakodnevnu kupovinu osnovnih potrepština u Češkoj je dovoljno izdvojiti 400 dinara, dok će jednako napunjena korpa u prestonici koštati potrošača oko 200 dinara više. Najveće iznenađenje je, svakako, činjenica da u ovoj državi najveći svetski proizvođači pritisnuti konkurencijom obaraju cene svoje robe. Tako, čokolada "milka" staje 55 do 60 dinara, a dvolitarska "koka-kola" od 70 do 75 dinara. Za svaki od ovih artikala Beograđani izdvajaju i od jedan i po do tri evra više.

Vodeći domaći trgovci, koji sve češće trpe opaske da je skupoća u direktnoj vezi sa visinom njihovih marži, pravdaju se da nije baš tako. Oni narednu, 2007. vide kao godinu konkurencije i predviđaju dolazak poznatih lanaca supermarketa na ovdašnje tržište. 

– A kada, recimo, veliki trgovinski giganti, kao Reve grupa ili nemački Aldi, i stignu u Srbiju, oni će doneti robu svojih proizvođača i radiće sa malim maržama. Cene će početi da padaju. To znači da će i naši proizvođači, čija je tehnologija zastarela u odnosu na razvijene države, biti prinuđeni da snižavaju cene. Mnogi od njih zbog toga neće opstati, biće otpuštanja i to će dovesti do začaranog kruga. Cene će biti niže, ali će domaća industrija biti u lošijoj poziciji – tvrde domaći trgovci i ističu da je u ovom trenutku interesovanje inostranih lanaca za Srbiju veliko, ali da se pravi trgovinski rat na ovim prostorima očekuje tek za dve do tri godine.