Subota, 18.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Koliko duguje Evropa

Koliko duguje Evropa

Brisel, London – Privredni oporavak i rast u Evropi kao i bruto društveni proizvodi zemlja članica EU u stagnaciji su, a očekuje se da se ovakav trend nastavi i u 2012, izveštava radio Dojče vele

„Izgledi za evropsku ekonomiju su, zasad, nažalost, mračni. Ta prognoza je poslednji poziv na buđenje. Privredni oporavak je u stagnaciji i postoji rizik od nove recesije ukoliko se ne preduzmu odlučne akcije”, izjavio je komesar za ekonomiju EU Oli Ren.

Predstavljajući poslednja predviđanja Evropske komisije o evropskoj ekonomskoj situaciji, Ren je, inspirisan „mračnim brojkama”, napravio i „mračnu šalu”: zamolio je prisutne na konferenciji u Briselu da „ne ubijaju glasnika” rekavši da se „nada da će doći dan kada će moći da donese i dobre vesti”.

Zabrinutost zbog dužničkih kriza u nekim članicama evrozone, zajedno sa pogoršanjem globalnih ekonomskih uslova, posebno vidljivim od maja ove godine, u Evropi su dovele do pada poverenja kako u oblasti investicija, tako i u potrošačkom sektoru.

„Kao rezultat tih trendova, izgledi za rast bruto društvenog proizvoda i u EU i u evrozoni umanjeni su u drugoj polovini ove godine, a takav trend se očekuje i u 2012. Sada se predviđa da će BDP stagnirati, dok će u nekim zemljama članicama čak biti smanjen”, rekao je Ren.

Poslednje prognoze govore da se do kraja 2011. očekuje smanjenje privrednog rasta u EU od 0,1 odsto. U 2012. očekivani privredni rast bio bi tek oko 0,6 procenata, dok ni u 2013. neće prelaziti 1,5 odsto. U Briselu se moglo čuti da zbog neuobičajeno visoke nesigurnosti u primeni nekih od ključnih mera za izlazak iz krize nije isključena ni recesija praćena daljim nestabilnostima na finansijskim tržištima.

Savetnici nemačke kancelarke Angele Merkel prognoziraju usporavanje tempa rasta BDP Nemačke u 2012. godini na 0,9 procenta sa 3,0 odsto u 2011.

Iako je zbog rasta cena energenata i hrane u 2011. u EU došlo i do skoka inflacije, očekivanja su da će ona u 2012. pasti ispod dva procenta. Tu, jednu od retkih pozitivni vesti koju je izneo komesar Ren, ubrzo je zasenila sledeća negativna:

„Nezaposlenost, nažalost, nije predviđena da padne u EU u narednom periodu, a čak može doći i do njenog privremenog porasta. U tom sektoru, očekuje se da razlike između zemalja članica ostanu velike”, objasnio je Ren.

Iako Evropska komisija očekuje da će fiskalni deficiti zemalja članica u narednom periodu biti u padu, sa prosečnih 4,7 odsto u ovoj na 3,9 procenata u sledećoj godini, Brisel je juče posebno upozorio Belgiju, Kipar, Mađarsku, Maltu i Poljsku da dovedu svoje finansije u red i smanje budžetske troškove.

Posledice evropske dužničke krize će biti surovije nego što se to ranije mislilo, trebalo bi očekivati globalno usporavanje ekonomskog rasta, a recesija u mnogim zemljama evrozone će biti neizbežna, smatra vodeći ekonomista banke Sosijete ženeral Mišala Markisen.

Novi guverner Evropske centralne banke Mario Dragi je prošle nedelje zaprepastio analitičare direktnom izjavom da postoji velika verovatnoća „meke recesije” u zemljama evrozone do kraja 2011.

Broj evropskih investitora uverenih u neizbežnu ponovnu recesiju u doglednoj budućnosti porastao je u četvrtom kvartalu na 70 odsto sa 40 procenata u trećem i 21 odsto u drugom, zaključak je ankete koju je sprovela agencija „Fič rejting”, prenosi Rojters.

Anketom „Fiča”, završenom krajem oktobra, obuhvaćeni su investitori koji upravljaju aktivom sa fiksnim prinosom od 5,6 biliona dolara.

„Fič” je u oktobru drastično pogoršao procenu svetskog ekonomskog rasta u 2011. i 2012. godini i revidirao naniže prognozu bruto domaćeg proizvoda zemalja BRIK (Brazil, Rusija, Indija i Kina).

Tempo ekonomskog rasta SAD će usporiti sa 1,8 odsto u ovoj na 1,4 procenta u idućoj godini.

BDP Kine će da se uveća 9,2 odsto u ovoj i samo 8,1 procenta u 2012. godini, što će biti najsporiji rast u poslednjoj deceniji, ocenjuje Sosijete ženeral.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.