Subota, 11.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Bankari Goldmana Saksa osvajaju Evropu

Bankari Goldmana Saksa osvajaju Evropu
Нови италијански премијер Марио Монти је од 2005. до кандидатуре за Берлусконијевог наследника био међународни саветник Голдмана Сакса (Фото Бета)

Dve finansijski urušene države periferije evrozone – Grčka i Italija – potom Evropska centralna banka, ali i evropsko odeljenje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), od ove sedmice predvode bankari tesno povezani sa najmoćnijom američkom investicionom bankom Goldman Saks, osnovanom još 1869. godine.

Da li je zajednička karijerna karakteristika kvarteta Lukas Papadimos (Grčka), Mario Monti (Italija), Mario Dragi (ECB) i Reza Moghadam (MMF za Evropu) slučajna i koliko je bila presudna za njihovo postavljenje na najnovije dužnosti u jeku najteže krize od osnivanja evrozone i najvećeg previranja u Evropi od Drugog svetskog rata? Pitanje nije slučajno, ako se zna da je ta američka banka osumnjičena za aktivnu ulogu u maskiranju grčkog budžetskog deficita pred prijem u evrozonu 2001. godine.

Papandreuov naslednik Lukas Papadimos je kao guverner Nacionalne banke Grčke tesno sarađivao sa bankom Goldman Saks u vreme tranzicije sa drahme na evro. Novi predsednik Evropske centralne banke Mario Dragi je od 2000. do 2009. godine bio zamenik predsednika „Goldman Saks internešenela”. Novi šef evropskog odeljenja MMF-a Reza Moghadam je od 2000. do 2008. godine bio izvršni direktor podružnice „Goldman Saks internešenela” u Londonu.

Dilema o značaju karijerne podudarnosti „kvarteta Papadimos–Monti–Dragi–Moghadam” još je bez javnog odgovora. Ipak, već je podstakla maštu zagovornika teorije da evropska dužnička kriza nikako nije rezultat isključivo „domaće radinosti” sa ove strane Atlantika.

Za početak, zagovornici demokratskih izbora i transparentnosti u Evropi uskraćeni su u ovom trenutku rešenja zagonetke „iz kog špila i po kom sve kriterijumu su prošle sedmice Lukas Papadimos i Mario Monti preko noći zamenili Jorgosa Papandreua i Silvija Berluskonija”.

Evropska komisija je početkom sedmice odlučno demantovala da je izvršila pritisak na Atinu i Rim da hitno zamene dvojicu nepodobnih premijera.

„Nije u moći Evropske komisije da postavlja suverene vlade u bilo kojoj zemlji članici Unije”, objasnila je u ponedeljak Pija Ahrenkilde, portparolka Evropske komisije.

Međutim, ako ne može da postavlja suverene vlade, Brisel očigledno može da izvrši javni pritisak u tom smeru.

„Zahtevamo stvaranje koalicione vlade nacionalnog jedinstva u Grčkoj”, poručio je prošle sedmice evropski komesar za ekonomiju Oli Ren.

Sledeća etapa – do izbora Lukasa Papadimosa i Marija Montija na mesto premijera Grčke i Italije – nije sasvim transparenta. Višednevne svađe u vladajućoj partiji Grčke zbog kandidature Papadimosa, previranja u italijanskom parlamentu pred isticanje Montijeve kandidature i njegovo prethodno postavljanje na brzinu za doživotnog senatora ukazuju makar na žilavo kuloarsko rvanje u Atini i Rimu.

Ko je, gde i kako sastavljao liste mogućih kandidata za predsednike vlada Grčke i Italije novembra 2011. godine interesovaće još dugo ne samo studente političkih nauka širom sveta ili obične birače koji se – po pravilima tekućeg međunarodnog ustrojstva – u redovnim intervalima pozivaju da izaberu svoje parlamentarne predstavnike i državne predvodnike.

I od koga treba očekivati odgovore na pitanje ko je lansirao dvojicu bankara, Papadimosa i Montija, na čelo dve države?

Što se Marija Dragija tiče, izbor italijanskog bankara na čelo Evropske centralne banke aminovala je u finišu kampanje nemačka kancelarka Angela Merkel, članica tajanstveno moćne Bilderberg grupe, čiji član je inače i Mario Monti.

Da je Goldman Saks nezaobilazan igrač u međunarodnoj ekonomiji svedoči i to da je bankar britansko-iranskog porekla Reza Moghadam stupio juče na čelo Evropskog odeljenja MMF-a, nakon iznenadne ostavke iz „ličnih razloga” Portugalca Antonija Borgesa, koji je takođe nekad radio u ovoj moćnoj investicionoj banci.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.