Utorak, 30.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Odlazak Jozefa Škvoreckog

Odlazak Jozefa Škvoreckog

U Kanadi je preminuo češko-kanadski pisac Jozef Škvorecki (1924–2012).

Pripadao je velikoj petorki čeških prozaista omiljenih u otadžbini i proslavljenih u svetu – Bohumil Hrabal, Arnošt Lustig, Ludvik Vaculik i Milan Kundera. Svi su oni zajedno sa svojim narodom iskusili neslobodu dva totalitarna režima. Odrastali su u Protektoratu Češka i Moravska, a sazrevali u komunističkoj Čehoslovačkoj pod Staljinovom vlašću. Stvarali su najpre u podzemlju, u ilegali, da bi tek posle Hruščovljeve kritike Staljina i ,,kravljenja leda’’ u zemljama socijalističkog lagera, i oni počeli otvoreno da govore o porazu slobode u ,,socijalizmu’’.

Škvorecki je bio među prvim lastama – odmah posle rata napisao je roman o Protektoratu, Kukavice, objavljen zbog cenzure sa velikim zakašnjenjem – i odmah napadnut u Centralnom komitetu. Knjige i pripovetke mogao je sa više sreće da objavljuje u ,,liberalnim’’ šezdesetim godinama, ali je i tada dogmatska partijska kritika u njemu nalazila omiljenu metu, sve do kraja ,,praškog proleća’’, kada su tenkovi Varšavskog ugovora okupirali 21. avgusta 1968. godine Čehoslovačku i usput zapečatili karijere gotovo svih značajnih čeških pisaca i intelektualaca, čija su dela od tada mogla da izlaze samo u samizdatu (ilegalno u zemlji) ili u tamizdatu (tamo, u inostranstvu, tačnije u slobodnom svetu).

Godine 1969. Škvorecki se sa suprugom, takođe književnicom, iseljava zauvek u Kanadu. Najznačajnije knjige, pre svega romane objaviće na češkom u izdavačkoj kući koju je osnovao u Kanadi. Ta izdavačka kuća objavila je celu jednu biblioteku čeških knjiga zabranjenih u otadžbini – jedan od paradoksa XX veka jeste i taj da su književnost i misao zabranjivani u komunizmu, opstajali u originalu i u prevodima u Americi, Kanadi, Francuskoj…

Najznačajnija dela Škvoreckog kod nas su gotovo sva prevedena i objavljena. J. Ribnikar prevela je Kukavice. M. Čolić Iz života boljeg društva, a potpisnik ovog nekrologa sabrao je u jednoj knjizi sve novele i priče koje je Škvorecki napisao o sudbini džeza u Protektoratu i u vreme Staljinove strahovlade, pod naslovom Bas saksofon i druge priče o džezu. Palicu je zatim preuzeo Zagreb – D. Ruljančić prevela je dva njegova kapitalna romana, Mirakl i Slučaj inženjera ljudskih duša. Ranije su u Zagrebu objavljeni i njegovi romani Oklopni bataljon i Lavica. Kada se dela Škvoreckog poređaju i čitaju hronološki, kako su nastajala, pred očima čitalaca postepeno se otkriva tragično-komična freska života češkog društva od Masarikove Prve republike do savremenih dana. Napisao je rečenicu:

Ideološko mišljenje putuje stazama neuprljanim prašinom stvarnog sveta.

Konzervativni humanista, nije voleo, isto kao I. B. Singer i Č. Miloš, ideološke tlapnje pomoću kojih manipulatori vuku za nos ljude, nudeći im varljive iluzije i nade; u duhu naslova poznatog Kunderinog romana skretao je pažnju ljudima na stvaran život, koji je uvek ovde, a nikad negde drugde (to bi se dopalo piscu Mita o Sizifu A. Kamiju). I u Americi i u Kanadi nije bacio koplje u trnje – u romanu Slučaj inženjera ljudskih duša ismevao je salonski staljinizam elegantnih zapadnih levičarskih intelektualaca, koji su se samo elegancijom razlikovali od onih koji su ga nekad progonili u Pragu. Polovinu života proveo je u neslobodnoj otadžbini, a polovinu u slobodnoj Kanadi. U slavnom eseju U egzilu – kod kuće ispravio je staru latinsku da je čoveku otadžbina tamo gde mu je dobro – čoveku je dobro tamo gde je slobodan i gde ga ne proganjaju. Srećom, doživeo je da sloboda stigne i u njegovu prvu otadžbinu. Neumoran, tom dolasku slobode i on je dao svoj doprinos.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.