Nedelja, 28.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Protesti u SAD protiv rata u Iraku

Od našeg stalnog dopisnika
Vašington, 27. januara – Mirovni pokret u Americi je oživeo i danas njegovi pripadnici masovno protestuju protiv odluke predsednika Džordža Buša da na irački front pošalje još 21.500 vojnika. Demonstranti se okupljaju u više gradova, od Kalifornije do Nju Džersija, a najviše u prestoničnom Vašingtonu gde organizatori marševa i mitinga najavljuju "učešće nekoliko stotina hiljada".

Cilj protesta je, kako se navodi, da podstakne političare da povećaju pritisak na Belu kuću i privole je da počne postepeno smanjivanje, a ne povećavanje, vojnih snaga SAD u Iraku. Ističe se, pri tom, da je na parlamentarnim izborima 7. novembra narod izrazio neslaganje s vladajućim ratnim kursom i da je nova kongresna većina, članova Demokratske partije, dužna da se energično založi za ostvarivanje izražene volje birača.

Demokrate su već pustile u opticaj rezoluciju protivljenja Bušovom planu, koja ne obavezuje predsednika da je primeni. Demonstranti žele "obavezujuću rezoluciju".

Šef Bele kuće, u čijoj je nadležnosti spoljna politika, ponavlja: "Ja sam taj koji odlučuje". Novi šef Pentagona Robert Gejts juče je ocenio da je i neobavezujuća rezolucija, potekla iz senatskog Komiteta za spoljne poslove, akt "koji može da ohrabri naše neprijatelje".

Istraživanja pokazuju da se većina, 60 i više odsto Amerikanaca, protivi slanju dodatnih trupa u Irak. Jedna od njih je i Beverli Viskou sa Floride, koja je "Kriščen sajens monitoru" izjavila: "Političari se oglušuju o poruke koje smo im dali glasanjem, ali će nas možda čuti kad izađemo na ulice".

Protestni marš u Vašingtonu okupiće, kažu mobilizatori, aktiviste iz raznih krajeva SAD. Predviđeno je da govore održi veći broj poznatih ličnosti među kojima su i filmske zvezde Džejn Fonda i Suzan Sarandon.

M. P

-----------------------------------------------------------

Bušova naredba predstavlja "teroristički čin"

Iran osuđuje odluku američkog predsednika po kojoj snage SAD u Iraku mogu da preduzmu sve mere u obračunu sa iranskim agentima 

Teheran – Iran je juče osudio kao "teroristički čin" odluku predsednika Džordža Buša po kojoj američke snage u Iraku mogu da preduzmu sve mere koje smatraju neophodnim u obračunu sa iranskim agentima, za koje se ispostavi da predstavljaju opasnost po američke vojnike. "Zaista se nadam da je ovaj izveštaj pogrešan pošto je takva naredba teroristički čin i u suprotnosti sa svim priznatim međunarodnim normama", izjavio je predsednik komisije za spoljnu politiku i bezbednost iranskog parlamenta Alaedin Barudžerdi.

Barudžerdi je povodom saopštenja Bele kuće istakao da, uzimajući u obzir činjenicu da je Bušova nova politika u Iraku naišla na protivljenje čak i unutar Sjedinjenih Američkih Država, ovakvi potezi nanose štetu ne samo američkom predsedniku već i Republikanskoj partiji i toj zemlji u celini.

Ministar spoljnih poslova Irana Manučer Motaki, na konferenciji za novinare u Teheranu, takođe je osudio Bušovu odluku. "Što se Iraka tiče, Iran ne predstavlja problem, već deo njegovog rešavanja", rekao je ministar Motaki.

Motaki je istakao kako je iranska politika u poslednje četiri godine uvek bila usmerena na zalaganje za razvoj i stabilnost političkih prilika u Iraku. "SAD ne treba da krive druge za neuspeh svoje politike i da uvek traže žrtvenu jagnjad", rekao je Motaki.

Američke snage u Iraku su još pre nekoliko sedmica pokrenule ozbiljnu akciju neutralisanja uticaja iranskih agenata širom te države, pokušavajući da umanje uticaj Teherana na niz šiitskih milicija, ali i oružanih formacija tamošnjih Kurda.

U takvim operacijama, do sada, SAD su uhapsile pet iranskih navodnih diplomata, što je dovelo do dodatnog zatezanja odnosa između Vašingtona i Teherana, primetila je DPA.

Ti odnosi su ionako opterećeni iranskim nuklearnim programom, pomoći koju Teheran pruža Hezbolahu u Libanu, i nizom drugih otvorenih pitanja. (Tanjug)
Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.