Ešerihija u kačkavalju

Oko 30 odsto tvrdih, polutvrdih i topljenih sireva na tržištu ne ispunjava propisane mikrobiološke i hemijske parametre kvaliteta, saopštio je juče Pokret potrošača Beograda. Od 43 uzorka, na početku analize, odmah je eliminisano sedam, od čega četiri zbog nedozvoljene količine bakterije ešerihija koli, a tri zbog prisustva stranih materija, odnosno trunčica drveta. Šest uzoraka nije dobilo prelaznu ocenu za kvalitet, a razlog je, uglavnom, bio gorak ukus sira.    

Bakterija ešerihija koli pronađena je u oko 10 procenata uzoraka: u siru "mocarela pica" proizvođača "Siribela" iz Dobanovaca, svrljiškom kačkavalju proizvođača "Pogled sir produkt" iz Svrljiga, "edamer ekstra" proizvođača "Sajan" iz Kikinde, kao i u uzorku "bačke rolnice" koju proizvodi "Mica Mlekarica" iz Novog Sada.

– Prema objašnjenju stručnjaka, zbog žurbe proizvođača da što pre proizvod plasiraju na tržište danas imamo "ešerihiju" u kačkavaljima. Ova bakterija, zbog visokih temperatura, inače prati tehnološki proces. Ali posle 60 dana, koliko sir treba da "odleži", ešerihija nestaje. Proizvođačima odgovara da što pre prodaju robu, ali isto tako i trgovcima, jer tako smanjuju troškove – rekao je Bogosavljević.    

Tri uzorkovana proizvoda, zbog nečistoće, plesni ili prisustva čestica drveta, nisu zadovoljila standarde zdravstvene ispravnosti – sjenički kačkavalj "Veni  komerca" iz Sjenice, "blački kačkavalj" iz mlekare "Lazar" i  kačkavalj proizveden u mlekari "Han" iz Vladičinog Hana.

Bogosavljević je napomenuo da cene sireva ne prate kvalitet i da je na  tržištu primetna velika razlika cena iste vrste kačkavalja, što ukazuje da postoji dogovor proizvođača i trgovaca. 

– Recimo, kilogram kozjeg kačkavalja "sremilk" u "Rodiću" u Subotici košta 516,25 dinara, a isti sir u beogradskom "Merkatoru" staje 603,19 dinara – rekao je Bogosavljević, dodajući da bi stvaranje uslova za dolazak strane konkurencije omogućilo niže cene. Kako se još moglo čuti, Pokret potrošača priprema uskoro projekat praćenja cena u maloprodajnim radnjama da bi rezultate prikazao kupcima.

– Imamo od 15 do 20 poziva potrošača dnevno koji se žale na kvalitet kupljenih namirnica. To je dovoljan pokazatelj kakvo je zaista stanje na tržištu – rekao je Bogosavljević.