Petak, 17.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Haški svedok Beriša usmrćen u Podgorici

Haški svedok Beriša usmrćen  u Podgorici
Рамуш Харадинај (Фотодокументација "Политике")

Podgorica – Pre dva dana Aleksandar Ristović je "mercedesom 190" u podgoričkom naselju Konik pokosio tri pešaka, a u tom udesu usmrćen je glavni svedok na suđenju za ratne zločine u Hagu bivšem komandantu OVK-a i premijeru Ramušu Haradinaju. Tridesetdvogodišnjeg Kujtima Berišu, Jetona Čakolija i Fidana Šalju u četvrtak posle ponoći udario je "mercedesom 190" Aleksandar Ristović u neosvetljenoj ulici Peta proleterska u podgoričkom naselju Konik. Na licu mesta ostalo je Berišino beživotno telo, dok su Čakoli i Šalja sa teškim telesnim povredama smešteni na odeljenje intenzivne nege. Kako je juče rečeno "Politici", oba pacijenta su van životne opasnosti.

Odmah nakon udesa, precizna i obimna istraga nagoveštavala je da je crnogorskoj kriminalističkoj policiji ovaj slučaj bio od posebnog značaja. Portparol crnogorske Uprave policije Tamara Popović za naš list juče je kazala da za sada nemaju zvanično saopštenje za medije, ali će u svakom slučaju precizno ispitati da li je poginuli Beriša zaista trebalo da bude zaštićeni svedok pred Haškim tribunalom, te da će ukoliko bude i najmanjih indicija o tome odmah informisati medije.

Ristović je juče predat istražnom sudiji uz krivičnu prijavu "zbog teškog ugrožavanja saobraćaja" i određen mu je pritvor.

Jedan od očevidaca nam je rekao da je na mestu nesreće čuo kako je Ristović policiji pojašnjavao da je do udesa došlo zato što su ga zaslepeli farovi automobila koji je dolazio iz suprotnog smera.

Zanimljivo je da crnogorske agencije nisu izvestile o nesreći, niti su dale informaciju o tome da je u njoj poginuo haški svedok.

Za sada niko u Crnoj Gori ne želi da potvrdi niti da demantuje vest podgoričkih "Vijesti "da je pokojnog Berišu na dan pogibije u Podgorici posetio predstavnik jedne međunarodne institucije, sa njim razgovao u vezi sa suđenjem Haradinaju koje je zakazano za 5. mart pred tribunalom u Hagu.

Kujtim Beriša je ranije živeo u Dečanima i veruje se da jedan od malobrojnih svedoka na suđenju Haradinaju koji je znao mnogo o komandantu operativne zone OVK, optuženom za progon srpskih i drugih nealbanskih civila, kao i za zlodela nad Albancima, koje je OVK smatrala nelojalnima, u okolini Peći i Dečana 1998. godine. Pretpostavlja se da je Beriša bio očevidac mučenja Roma – Misina Beriše i njegovog sina Saljija i još jednog muškarca u avgustu 1998. godine u Haradinajevom štabu u mestu Rznići, zbog njihove "navodne saradnje sa srpskim snagama".

U Podgorici je nakon ovog događaja aktuelizovana i priča o tome da li je Haški tribunal od crnogorske vlasti tražio samo novinara koji je trebalo da svedoči u procesu protiv "vukovarske trojke", odnosno Veselina Šljivančanina, ili je pak potraživao i zahtevao da se ovoj međunarodnoj instituciji pravde "obezbede još neki svedoci", a među njima i Beriša.

Za sada niko iz zvaničnih institucija Crne Gore ne želi da komentariše ove tvrdnje, uz obrazloženje da je za to još rano, te da će se oglasiti nakon opsežnih istraga koje slede.
Novica Đurić - Đorđe Brujić

-------------------------------------------------------------------------

Slučaj ubijenog svedoka Zemaja

Posle incidenta u Podgorici na mnoga pitanja čekaju se odgovori. Pre svega, ako se Berišino ime nalazilo na nekom tajnom spisku zaštićenih svedoka, ko je onda bio odgovoran za njegovu bezbednost i da li je Tribunalu bilo poznato da se on nalazi na teritoriji Crne Gore?

I dok se i dalje spekuliše pod kojim okolnostima je stradao Beriša, javnost se priseća jednog, pomalo zaboravljenog incidenta koji se odigrao 4. januara 2003. godine u Peći. Te noći ubijen je jedan od bivših komandanata Oslobodilačke vojske Kosova i takozvanih oružanih snaga republike Kosovo (FARK) Tahir Zemaj. Pored njega usmrćena su još dvojica kosovskih Albanaca.

Tek kasnije, kada su se sklopili svi kvadratići mozaika, mnogi analitičari su ovo ubistvo doveli u direktnu vezu upravo sa bivšim kosovskim premijerom Ramušom Haradinajem. A evo i zašto.

Naime, Tahir Zemaj je bio jedan od ključnih svedoka na suđenju petorici bivših pripadnika OVK i Kosovskog zaštitnog korpusa, okupljenih u terorističku grupu "Dukađini". Oni su nekoliko meseci ranije u Prištini osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne zbog otmice, zlostavljanja i ubistva. Među optuženima se nalazio i Daut Haradinaj, brat lidera Alijanse za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja.

Analitičari su Zemajevo ubistvo ocenili samo kao još jednu rundu u u sukobu rivalskih krila rasformirane OVK, a mnogi su kao naručioca zločina označili upravo Ramuša Haradinaja.
M. J.

------------------------------------------------------------------------

Kavran: Imena Kujtima Beriše nema u dokumentima

Portparol Haškog tužilaštva Olga Kavran izjavila je juče da se ime Kujtima Beriše ne nalazi u dokumentima koji su javno dostupni i na spisku svedoka u procesu protiv bivšeg kosovskog premijera Ramuša Haradinaja. "U dokumentima koji su javno dostupni nema tog imena", rekla je ona Tanjugu.

Beogradski mediji preneli su juče da je Beriša ubijen i da je on jedan od malobrojnih svedoka na suđenju Haradinaju.

U Haškom tribunalu više puta je ukazivano da glavna tužiteljka Tribunala Karla del Ponte, od početka rada na slučaju Haradinaj, ima problema da obezbedi svedoke, koji bi mogli da potvrde ključne delove optužnice.

Tužilac Marks Mur izjavio je u septembru 2005. godine da Tužilaštvo Haškog tribunala raspolaže podacima da je Haradinaj, otkako je 9. juna pušten na privremenu slobodu, pokušao da utiče na svedoke i zastrašuje ih.

Mur je tada kazao da iz razloga bezbednosti svedoka ne može obelodaniti detalje o svojim informacijama, ali da su one takve prirode da mogu dovesti u pitanje ne samo liberalizovanje režima političkog angažmana optuženog, već i Haradinajev boravak na privremenoj slobodi.
Tanjug

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.