Sreda, 15.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

U Kulturnom dodatku u subotu čitajte:

U Kulturnom dodatku u subotu čitajte:

TEMA BROJA: Kultura Srba u Dubrovniku od 1790-2010
O blagu riznice, arhiva i biblioteke srpske pravoslavne crkve Svetog Blagoveštenja, koje se prvi put može videti na izložbi u Arhivu Srbije u Beogradu, govore:

Dr Miroslav Perišić, direktor Arhiva Srbije - Istorija je opasna ako se ne razume

Srpska pravoslavna opština je formalno osnovana 1790. Ondašnja crkvena administracija bila je na visokom nivou. O tome svedoče matične knjige, popisi stanovništva, prepiske koje se odnose na izgradnju pravoslavnih crkava u Dubrovniku, osnivanje škola za decu pravoslavne veroispovesti, dokumenta o delatnosti dobrotvornih, prosvetnih i kulturnih društava... Negovala se pisana i štampana reč. U Dubrovniku je postojala Srpska dubrovačka štamparija. Dokumenta u koja sam imao uvid svedoče da je u Dubrovniku postojao sloj bogatih srpskih porodica i da su te porodice imale svest o trajanju i svest o potrebi ulaganja u opšte dobro. Brojna zaveštanja i zavetni darovi govore o tome. Za mene je najzubudljivije bilo otkriće originala rukopisa književnih dela Iva Vojnovića, Marka Murata, Svetozara Ćorovića, koji se takođe mogu videti na ovoj izložbi....

Goran Spaić, paroh Blagoveštenske crkve u Dubrovniku - Srpski kamen u dubrovačkom mozaiku

Naša zajednica u Dubrovniku nije nikad bila velika brojem članova, ali je, pogotovo u 19. veku, bila ekskluzivna jer su njeni članovi bili materijalno, a pre svega kulturno i intelektualno, dubrovački prvaci, bilo da su bili pisci, trgovci, zanatlije, koji su puno od svoga imetka i materijalnog i duhovnog ulagali u prosperitet zajednice i crkve. Uprkos teškim momentima danas je srpska pravoslavna opština u potpunosti ili u određenoj meri pozitivno integrisana, pre svega u kulturnom i duhovnom smislu u širu dubrovačku celinu, ima dobre odnose sa institucijama grada, sa kulturnim institucijama, sa katoličkom crkvom i sa ostalim verskim manjinama koje deluju u gradu Dubrovniku, pre svega sa islamskom i jevrejskom zajednicom. Danas se u institucionalnom smislu ne osećamo zapostavljenima nego imamo svoje mesto i svoj prostor, onaj koji nam je dat i onaj za koji smo se izborili svojim radom...

Vlaho Bogišić, direktor Leksikografskog zavoda u Zagrebu - Spektakularan obrt

Dubrovnik i srpska zajednica u Dubrovniku često su bili kamen spoticanja u hrvatsko-srpskim kulturno-istorijskim razgovorima, a ovako postavljena izložba pokazuje velike promene u tim tumačenjima. Sada je izašlo na videlo koliko je ta zajednica u realnoj istorijskoj razmeri bila važna i moćna po materijalnoj kulturi i po duhovnim sadržajima. Mislim da se uopšte prvi put vidi ta autentičnost malog broja srpskih pravoslavnih porodica u modernom Dubrovniku koje su u saradnji sa većinskom zajednicom i javnim upravama koje nikad nisu bile srpske u tom razdoblju, uspele da ostvare naročite vrednosti, superiorne u odnosu na sredine u kojima su u tom istorijskom periodu Srbi bili većina, pa i u odnosu na samu Srbiju...
Pišu Vesna Roganović i Gordana Popović

21.VEK - Privatne rakete i Tesla na prodaju

Prvi put u istoriji svemirskih istraživanja, privatna kompanija SpaceX uspešno je dosegla Internacionalnu svemirsku stanicu, spostvenom privatnom letilicom Falcon 9. Vlasnik kompanije i glavni dizajner ovog poduhvata je Elon Mask, vlasnik kompanije Tesla Motors, koja proizvodi kultni automobil na električni pogon, nalik na munjevita vozila iz naučno-fantastičnih filmova. Ovaj vizionar tvrdi da je Tesla Motors u stvari General Motors 21. veka...
Piše Stanko Crnobrnja

NOVI STRIP ALBUM KULTNOG SCENARISTE NILA GEJMENA - Uvek je kraj sveta za nekog
Piše Vesna Perić

IZA MASKE - Sedam smrtnih grehova glume
Piše Nebojša Bradić

DRUGI DEO OKRUGLOG STOLA UNIVERZITET U TRANZICIJI

*Da li Strategija obrazovanja vodi ka privatizaciji fakulteta?
*Da li država treba da finansira privatne fakultete i kako?
*Treba li strategija obrazovanja da se bavi sci-listama?
*Da li će pesnici i planetarni istraživači biti na ceni 2030?
Pripremile Vesna Roganović i Sandra Gucijan

AVENIJA AMERIKA - Šteti li višak pameti
Američke diskusije o visokom obrazovanju i inflaciji diploma
Piše Milan Mišić

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.