Četvrtak, 16.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Između "štita" i "kvarteta"

ANALIZA VESTI
Nemci su imali inicijativu u rukama, ali očigledno nisu najsrećnije iskoristili prednost domaćeg terena. Amerikanci su diktirali tempo – usred Berlina.

Reč Kondolize Rajs bila je najglasnija tokom kratkog boravka u nemačkoj prestonici i kad je reč o famoznom antiraketnom "štitu" i kad se radilo o "kvartetu", formaciji koja bi trebalo da podstakne novi mirovni proces na uvek vrelom Bliskom istoku.

Oživljavanje odavno, pune četiri godine, zaleđenog "kvarteta" (SAD, Rusija, Evropska unija, Ujedinjene nacije), a minule srede u Berlinu je bio drugi susret njegovih aktera, jeste nesporno važan diplomatski poen za Nemačku na početku predsedničkog mandata u evropskoj familiji koji je, sticajem prilika, pao u politički nezahvalno vreme, sa krajnje neizvesnim izgledima na uspeh: ustavna blokada, koju bi Merkelova da probije, predsednički izbori u Francuskoj, koji hlade pokretačku snagu nemačko-francuskog "motora", i, konačno, kosovska kvadratura kruga.

Nemačke ambicije

U dvostrukoj ulozi, domaćina i predvodnika evropskog tima u "kvartetu", Nemci su ušli s velikim ambicijama u još jedno rasplitanje nadasve komplikovanog izraelsko-palestinskog čvora. O tome govori činjenica da je Angela Merkel nedavno prokrstarila – njeno dosad najduže službeno odsustvo iz Berlina – po užarenom pesku Bliskog istoka.

Njihova polazna pozicija bila je da se u nove izraelsko-palestinske pregovore uđe bez velikih uslovljavanja, ako se izuzme onaj o neizostavnom priznavanju Izraela kao države sa palestinske strane.

Spisak uslovljavanja ispao je, posle berlinskog većanja u "kvartetu", znatno duži i u njemu su, ne samo politički analitičari, nego i čitači internet-izdanja nemačkih medija, čija hitra reagovanja predstavljaju sve zanimljivije političko štivo, prepoznali dominantan "Kondolizin rukopis".

Neki od njih su s neskrivenim gnevom reagovali na saterivanje Franka Valtera Štajnmajera "u ćošak". Njima je mala vajda bila činjenica, sa kojom barataju nemački mediji, da se to, praktično, dogodilo i njegovom iskusnijem i politički "žilavijem" kolegi, ruskom šefu diplomatije: Sergej Lavrov nije, govore nemačke informacije, uspeo da u listu tih uslovljavanja uđe i uklanjanje izraelskih sankcija Palestincima.

Kondoliza Rajs je bila i na konferenciji za novinare izričita: ne može se pregovarati ako jedna strana (palestinska) odbija da prizna egzistenciju druge strane (izraelske države), bez odustajanja od nasilja (pri čemu se isključivo misli na ono koje dolazi sa palestinske strane, iako oni revnosni čitači internet-novina proturaju podatak da su u devedeset odsto slučajeva žrtve upravo Palestinci), nema pregovora.

Rusi bili obavešteni

Kvartet je, u svakom slučaju, rešen da urgentno podstakne i snažno podrži oživljavanje mirovnog procesa, ohrabren činjenicom da to nailazi na uočljivu podršku u arapskom svetu. Zbog toga je, kao gest posebne simbolike, odlučeno da sledeći sastanak "kvarteta" bude u jednoj od arapskih zemalja, pri čemu je Saudijska Arabija bila zasuta pohvalama zbog uspešnog organizovanja pomiriteljskog susreta zavađene palestinske braće u Meki.

Nemački šef diplomatije nije očigledno dobro prošao ni sa kritičnim opaskama na račun američke ishitrene odluke o razmeštanju radarskih i raketnih sistema u Češkoj i Poljskoj koja je izazvala oštre reakcije zvanične Moskve.

Štajnmajer je pre berlinskog susreta sa Rajsovom u jednom novinskom intervjuu konstatovao da je pre te odluke o razmeštanju raketa, u okviru famoznog antiraketnog "štita", tako blizu ruske granice, trebalo razgovarati sa Rusima. Dobio je, za te kritičke opaske, aplauz jednog broja njegovih zemljaka.

Na taj "šlagvort" Rajsova je u Berlinu reagovala žustro. Otpozdravila je jetko i samouvereno Rusima da dižu galamu bez razloga ("deset raketa ne predstavljaju nikakvu opasnost za Rusiju", uz opasku da one, uostalom, nisu uperene protiv Rusa nego opasnosti koja dolazi iz Irana). I "otvorila oči" Nemcima: nije tačno, rekla je, da Moskva nije informisana o američkim namerama. Učinjeno je to više puta i u raznim prilikama, u čemu je, tvrdi, i sama učestvovala.

Ocenila je, zbog toga, kao "veoma nesrećnu" pretnju upućenu s ruske strane Česima i Poljacima, da bi zbog američkih rada i raketa, mogli sami da postanu "ciljevi", uz podsećanje da su Češka i Poljska suverene zemlje i da same i suvereno odlučuju šta će i kada učiniti.
Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.