Sreda, 15.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Mafija pere novac u Crnoj Gori

Mafija pere novac u Crnoj Gori
Подгорица, мост Миленијум

Podgorica - Novac koji potiče od ilegalnih aktivnosti "pere se" u Crnoj Gori ulaganjem u nekretnine, tvrdi američki Stejt department u godišnjem izveštaju o trgovini drogom i finansijskom kriminalu u svetu. U Izveštaju o međunarodnoj strategiji za kontrolu narkotika konstatuje se da Crna Gora i dalje ima značajno crno tržište krijumčarene robe. "Nezakoniti prihodi potiču od trgovine drogom, korupcije zvaničnika, utaje poreza, organizovanog kriminala i drugih tipova finansijskog kriminala. Prihodi od ilegalnih aktivnosti snažno se investiraju u sve oblike nekretnina", navodi se u Izveštaju, čije delove prenose svi značajniji crnogorski mediji.

Ističe se da je izgradnja i renoviranje komercijalnih zgrada sa kancelarijama, stanovima, luksuznim prodavnicama, kao i ličnih rezidencija, evidentna u Podgorici i u drugim većim mestima. "Ulaganje stranaca i stranih kompanija u skupe nekretnine duž crnogorske obale podiglo je cene i izazvalo zabrinutost zbog porekla novca korišćenog za ove investicije", navodi se u izveštaju za 2006. koji je podnet američkom Kongresu.

U njemu je detaljno opisan crnogorski pravni i praktični sistem borbe protiv pranja novca i njegovi rezultati, članstvo Crne Gore u međunarodnim konvencijama i forumima iz ove oblasti i njena saradnja sa SAD, zemljama EU i susedima.

Navodi se da je Evropska komisija utvrdila da Crna Gora mora "značajno unaprediti" saradnju i razmenu informacija sa ovim subjektima, kako bi se efikasno bavila pitanjima pranja novca. "Teškoće da se osumnjičeni za pranje novca osudi bez prethodne presude za osnovno krivično delo i nespremnost sudova da prihvate posredne dokaze za pranje novca ili utaju poreza, ometa policiju i tužioce da slede kretanje i investiranje ilegalnih prihoda i efikasno koriste zakone protiv pranja novca", ističe se u izveštaju.

Stejt department tvrdi da je Crna Gora "ranjiva" na krijumčarenje, naročito ukradenih automobila, narkotika, cigareta i falsifikovane robe i potencira da su carina i policija izrazile zabrinutost zbog pranja novca pomoću trgovine."Crna Gora bi trebalo da osnaži svoje zakonodavstvo i uspostavi robusniji režim zaplene i oduzimanja imovine, kao i da unapredi svoje kapacitete, kako bi osnažila obavještajne i istražne kriminalističke tehnike", naglašava se u dokumentu.

Potencira se obaveza Vlade da nastavi da učestvuje u međunarodnim forumima koji nude obuku, tehničku pomoć za policijske, carinske i pravosudne zvaničnike koji su uključeni u borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

Stejt department takođe tvrdi da organizovane kriminalne grupe koriste Crnu Goru kao tranzitnu zemlju za krijumčarenje marihuane i heroina, jer njeno domaće tržište narkotika "malo".

Precizira se da se marihuana, proizvedena u Albaniji i na Kosovu, krijumčari preko Crne Gore ka zapadnom Balkanu i zapadnoj Evropi, dok se heroin iz jugozapadne Azije, preko Albanije,Kosova i Crne Gore transportuje dalje u zapadnu Evropu.

Stejt department upozorava da bi upotreba crnogorske teritorije od strane trgovaca drogom mogla podriti političku stabilnost i ekonomski rast i doprineti kriminalu u susednim državama, ukoliko se ta vrsta kriminala efikasno ne suzbije.

Navodi se takođe da su korupcija i percepcija korupcije "uobičajene" u Crnoj Gori, kao i da se tiču i policije i pravosuđa.

Niko od crnogorskih zvaničnika i funkcionera nadležnih službi nije juče pokazao raspoloženje da komentariše navode iz izveštaja američkog ministarstva inostranih poslova.
Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.