Utorak, 30.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Osam transplantacija za deset dana

Osam transplantacija za deset dana
Универзитетска дечја клиника у Тиршовој, операциона сала (фото Јелена Миловановић)

Maja Janković, tridesetšestogodišnja bibliotekarka iz Beograda, jedna je od sedam pacijenata kojima je u prethodnih desetak dana u Centru za transplantaciju Kliničkog centra Srbije presađen novi bubreg. Maja je punih 16 godina dijabetičar, a ova bolest teško joj je oštetila bubrege, tako da je poslednjih pet godina na dijalizu odlazila svakog drugog dana. A onda, jedan večernji poziv promenio je sve... "Pozvali su me i rekli da se spremim i dođem hitno na kliniku, jer imaju organ za transplantaciju. Bilo je kao na filmu, nisam stigla ni da se uplašim. Za nekoliko minuta sam bila u taksiju, a samo 12 sati kasnije već sam krenula na operaciju. Sada se osećam odlično, gotovo je neverovatno da dane više ne brojim po odlascima na dijalizu. Ne mogu da opišem kako lepo izgleda život. Ljudi ne znaju šta znači odlaziti na dijalizu", sa osmehom je juče u Centru za transplantaciju objašnjavala Maja.

Nisu svi ove te sreće kao Maja – na bubreg u ovom času u Srbiji čeka 1.200 pacijenata, a na dijalizi je između 3.700 i 4.000 osoba.

Za samo deset dana u Kliničkom centru Srbije obavljeno je sedam kadaveričnih transplantacija i još jedna na Dečjoj klinici u Tiršovoj. Naglašava se da je reč o kadaveričnim transplantacijama, gde se dragoceni organ dobija od bolesnika u stanju moždane smrti uz saglasnost i odobrenje rodbine, a u tako kratkom vremenskom periodu dobiti saglasnost od četiri porodice za uzimanje organa veliki je događaj za naše uslove i prilike.

Koliko se to retko događa najbolje govori podatak da je tokom cele prošle godine urađeno 37 transplantacija od kojih je samo sedam bilo kadaveričnih, godinu dana ranije od živog davaoca bubreg je uzet u 45 slučajeva, a obavljene su samo tri sa organima dobijenim od ljudi u kliničkoj smrti. Tim povodom juče je održana i konferencija za novinare.

Među onima koji su čekali bubreg i u ovoj životnoj lutriji ga dobili su i jedan pacijent koji je čekao novi organ 13 godina, rudar Mile imao je sreću da ga dobije posle samo dva meseca čekanja. Zorica Ostojin, 42 godine iz mesta Bavanište, koja ima dvoje dece, već je jednom bila pozvana na transplantaciju, pre dve i po godine, ali je tada imala upalu grla i nije operisana. Izgubivši nadu da će se sreća ponoviti, prvih februarskih dana bila je pripremana da joj novi bubreg podari muž, a onda je hitno pozvana da dođe na kliniku, jer je kompjuter izbacio upravo njeno ime kao najpovoljnijeg primaoca organa.

Kako je objasnio profesor Drago Milutinović, direktor Centra za transplantaciju, pacijenti za presađivanje organa izabrani su prema najvećoj tkivnoj podudarnosti sa davaocima, odnosno prema strogim medicinskim i imunološkim kriterijumima.

Primarijus, doktor medicinskih nauka, Stevan Pavlović, nefrolog, koordinator je za transplantaciju što znači da mu je, između ostalog, posao i da obilazi neurološka i neurohirurška odeljenja za intenzivnu negu i nalazi potencijalne davaoce organa za transplantaciju. Dr Pavlović za "Politiku" objašnjava da je najteži, ali ključni, deo upravo obezbediti organ, jer kod nas još nije razvijena svest o davalaštvu organa. U 15 odsto slučajeva nije moguće uopšte pronaći porodicu, a razgovori sa familijom traju od šest do 10 časova. Ovaj posao i program su praktično nevidljivi, a cilj je da u Srbiji, kao i u svim razvijenim zdravstvenim sistemima, imamo organizovan program transplantacije, jer, kada je reč o bubrezima, to je najefikasniji i suvereni način lečenja. Nakon transplantacije bubrega ovi pacijenti su zdravi i njihov život postaje neuporedivo bolji. Osim toga, to je i velika ušteda za zdravstvo jer su dijalize veoma skupe.

Timovi za transplantaciju bubrega kod nas su osposobljeni u ovom centru, na VMA i u Novom Sadu i uvek su spremni. Ovog puta, nažalost, nije iskorišćena mogućnost da se urade i transplantacije jetre. Iako je od rodbine dobijena saglasnost da mogu za potrebe transplantacije uzeti i jetre, po rečima dr Pavlovića, dva organa nisu bila podesna za presađivanje, a dva, nažalost, nisu bila iskorišćena, jer na Klinici "Dedinje" nisu u tom trenutku bili pripremljeni za transplantaciju jetre.

Medijska kampanja sa poznatim učesnicima, kao i donošenje zakona o transplantaciji i zakona o agenciji za organe za transplantaciju i kod nas bi, nadaju se lekari, trebalo da dovede do veće svesti o značaju zaveštanja organa, ali i do bolje organizacije zdravstvene službe u ovoj oblasti. Lekari su predložili da Ministarstvo zdravlja postavi lokalne koordinatore u svim velikim kliničkim centrima, gde postoje uslovi za utvrđivanje i potvrđivanje moždane smrti, pa će se tako povećati broj kadaveričnih transplantacija u Srbiji..
Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.