Petak, 19.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Robna razmena manja za pet odsto

Robna razmena manja za pet odsto
„Трајал” ушао на списак извозника у Русију (Фото Р. Станковић)

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u periodu od januara do jula iznosila je 17,2 milijarde dolara, što je pad od oko pet odsto, saopšteno je juče iz Republičkog zavoda za statistiku.

Gledano u evrima spoljnotrgovinska razmena u tom periodu iznosila je 13 milijardi pri čemu je zabeležen rast od četiri odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

Izvezeno je robe u vrednosti od 6,3 milijarde dolara, što čini smanjenje od 7,7 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno za 10,9 milijardi dolara, što je manje za 3,3 odsto.

Deficit iznosi 4,6 milijardi dolara, što čini povećanje od 3,6 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 57,8 odsto i manja je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 60,6 odsto.

Posmatrano regionalno, najveće učešće u izvozu Srbije imao je region Vojvodine 38, slede Beogradski 24,9, pa Šumadija i zapadna Srbija sa 20,2 odsto...

Najveće učešće u uvozu Srbije imao je Beogradski region 44,7 odsto, a potom Vojvodina sa 30,2 i Šumadija i zapadna Srbija 13,2 odsto.

U strukturi izvoza po nameni proizvoda najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju 64,8 odsto, sledi roba za široku potrošnju 25,4 odsto i oprema 9,8 odsto.

Kada je reč o uvozu, najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju 60,9 odsto, potom roba za široku potrošnju 19,1 odsto i oprema 12,1 odsto.

Glavni spoljnotrgovinski partneri, pojedinačno, bili su Nemačka sa 763,7 miliona dolara, Bosna i Hercegovina sa 610,6 miliona dolara, Italija sa 580 miliona dolara...

U uvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri su bile Nemačka sa 1212,9 miliona dolara, Ruska Federacija 1208,5 miliona dolara, Italija 1045,4 miliona dolara, Kina 788,7 i Mađarska 526,9 miliona dolara.

Srbija je u julu izvezla robu u vrednosti od 940 miliona dolara, što je manje za 11,1 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine.

Uvoz je iznosio 1,5 milijardi dolara, što je manje za 10,4 odsto.

Industrijska proizvodnja pala četiri odsto

----------------------------------------------

Industrijska proizvodnja pala četiri odsto

Industrijska proizvodnja u Srbiji manja je u julu za četiri odsto u odnosu na isti mesec 2011. godine, a prema proseku prošle godine manja je za 7,6 odsto, objavio je juče na svom sajtu Republički zavod za statistiku.

Industrijska proizvodnja u periodu januar-jul 2012. u odnosu na isti period 2011, manja je za četiri odsto. Posmatrano po sektorima, u julu 2012. godine, u odnosu na isti mesec lane, zabeležen je pad proizvodnje u prerađivačkoj industriji (6,2), snabdevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji (2,7), dok je u rudarstvu evidentiran rast od 19,4 odsto.

Podaci o industrijskoj proizvodnji – po namenskim grupama, u julu 2012. godine, u odnosu na isti mesec prethodne godine, pokazuju da je došlo do pada u produkciji intermedijarnih proizvoda, osim energije – za 13 i energije – za 7,8 odsto. Rast produkcije zabeležen je kod kapitalnih proizvoda (22,3), trajnih proizvoda za široku potrošnju (4,9) i netrajnih proizvoda za široku potrošnju (1,9 odsto).

Obim industrijske proizvodnje u julu 2012. u odnosu na jul 2011. beleži pad kod 13 oblasti (učešće u strukturi industrijske proizvodnje – 67 odsto) i rast kod 16 oblasti (učešće u strukturi industrijske proizvodnje – 33 odsto). Najveći uticaj na pad industrijske proizvodnje u julu 2012. godine, u odnosu na jul 2011. godine imale su: proizvodnja osnovnih metala, derivata nafte, hemikalija i hemijskih proizvoda, električne opreme i energije.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.