Sreda, 24.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Naši studenti u CERN-u

Naši studenti u CERN-u
Новосадски академци много тога научили у Европском савету за нуклеарна истраживања (Фо­то Ш. Пап)

Grupa od pedesetak studenata Prirodno-matematičkog i Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu, proteklih dana imala je priliku da se iz prve ruke uveri u to kako izgleda život i rad najvećih naučnika današnjice u Evropskom savetu za nuklearna istraživanja (CERN). U Ženevu su otišli zahvaljujući Jovani Nikolov, koja u CERN-u radi doktorsku tezu, a uz podršku Centra za promociju nauke, svojih fakulteta i Univerziteta.

Naši studenti su bili smešteni u jednom od hostela u kojem odsedaju i drugih naučnici u potrazi za „božijom česticom”, unutar ogromnog kompleksa koji ima oko 300 zgrada, 3.000 zaposlenih sa 600 univerziteta širom planete i oko 10.000 gostujućih naučnika. U ovom centru koji se nalazi nedaleko od Ženeve na švajcarsko-francuskoj granici radi i tim srpskih naučnika u okviru eksperimenata ATLAS i CMS.

– Bilo je impresivno videti toliko nauke na jednom mestu. Najveći svetski umovi su nam držali predavanja o CERN-u, fizici protona, velikom hadronskom sudaraču, sišli smo 95 metara pod zemlju što je retkost, družili se sa timom naučnika Srbije. Ovo je bilo jedno neverovatno iskustvo da se u praksi vidi sve ono što smo učili na fakultetu – priča student FTN Ivan Gencel, koji na medicinskoj fizici završava master.

Ove studije na osnovnim, master i doktorskim studijama postoje samo u Novom Sadu (a doktorske studije i u drugim univerzitetskim centrima), a Gencel kaže da ih je od 19 brucoša, do poslednje godine stiglo sedmoro. Na naše pitanje čime se bavi medicinski fizičar, kao primer navodi rad na magnetnoj rezonanci, a po dobijanju diplome pokušaće da se zaposli u „Kamenici”.

– U CERN-u su nas pozvali da se prijavimo za praksu, ima dosta letnjih škola... Reklu su nam da imamo šanse i da ovde može da radi ko god to želi, iako je posao jako zahtevan. Svakako su nas zainteresovali, ja pre ove posete nisam razmišljao u tom pravcu, ali ukoliko upišem doktorske studije, sigurno će to biti prva vrata na koja ću zakucati – kaže Gencel.

Bivša FNR Jugoslavija je inače, bila jedna od 12 evropskih država koje su osnovale CERN 29. septembra 1954. godine, a Srbija je pridruženi član od januara ove godine.

U grupi studenata koji su prvo obišli u Minhenu najveći tehnološki muzej na svetu, a potom i CERN, bila je i Julijana Katić, koja studira energetiku. Na četvrtoj je godini, u indeksu su desetke, mada se nađe i koja devetka. Ona kaže da je interesovanje bilo ogromno, nije bilo mesta za sve kolege koje su se prijavile, tako da je na kraju presudio prosek ocena.

– Ovo je bila jedinstvena prilika da vidim nešto što inače ne bih mogla, a ovaj odlazak u CERN je mnogo značio i što se tiče moje struke. Nisam očekivala da je to tako veliki prostor u kojem radi na hiljade ljudi. Videli smo i dosta naših naučnika i shvatili da sve ovo nije tako nedostižno – kaže Julijana, koja će se verovatno prijaviti za neki od letnjih programa.

Ona objašnjava da je primetno i da je sve više žena u ovom tradicionalno muškom polju, a da je ona imala punu podršku svoje porodice u kojoj već ima nekoliko inženjera elektrotehnike.

– Studije nisu lake, uči se i dalju i noću, ali sve može da se stigne kada se dobro organizuje. Ja i radim i studiram, imam stipendiju i mislim da je to jasan dokaz da adekvatna motivacija može da privuče mlade ka nauci – kaže ova studentkinja i objašnjava da je ovo jedan od najperspektivnijih smerova u Srbiji, jer postoji firma u Novom Sadu koja zapošljava mlade stručnjake i koja daje i stipendije.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.