Petak, 26.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Koprodukcioni krug

Koprodukcioni krug
Раденко Ранковић

Kinematografija Srbije u 2013. napuniće 117 godina i za to vreme stvorila je svoju istoriju, filmove, autore, institucije, a pitanje značaja koprodukcija za našu kinematografiju nije pitanje trenda, ili sadašnjeg tranzicionog perioda, jer je ono aktuelno u proteklih 60 godina.

Zlatno doba koprodukcija u Srbiji vezujemo za „Avala film”, ali je kasnije primat preuzelo pružanje tehničke usluge. Raspadom SFRJ i uvođenjem sankcija Srbiji, koprodukcije su prekinute, a ukidanjem sankcija (1995) pojavila su se čak četiri značajna koprodukciona filma: „Odisejev pogled”, „Tuđa Amerika”, „Urnebesna tragedija” i „Podzemlje”, Emira Kusturice nagrađeno „Zlatnom palmom” u Kanu.

U međuvremenu situacija na evropskom filmskom tržištu se bitno izmenila. Evropa kroz koprodukcione filmove i dalje širi kulturno, umetničko i finansijsko povezivanje kroz stvaranje jedinstvenog tržišta. Sve se više insistira na multilateralnim koprodukcijama i uvode se pojmovi: većinska koprodukcija, u kojima jedan strana učestvuje od 30 do 70 odsto, i manjinska koprodukcija, u kojima druga strana učestvuje sa minimum 10 odsto,ali im se bez obzira na visinu ulaganja priznaje punopravan koprodukcioni status.

Prekretnica u stvaranju novog ambijenta za koprodukcije u Srbiji započeo je pristupanjem programu „Eurimaž” (2005), čime smo ušli u program evropskih koprodukcionih fondova. Srpska kinematografija na taj način došla je do dodatnih finansijskih sredstava za produkciju, boljih uslova za postprodukciju, ali i olakšan pristup inostranim bioskopskim tržištima i festivalima.

Osnivanjem Filmskog centra Srbije (2004) i usvajanjem novog zakona o kinematografiji (2011) ozvaničen je i kod nas princip većinskih i manjinskih koprodukcija, sa posebnim fondovima i konkursima za ovu vrstu filmske produkcije.

Dosad se već pokazalo da za razvoj koprodukcija nisu presudni samo eksterijer, cena najama i rada filmskih radnika, hotelski kapaciteti, tehnički, tehnološki nivo kompanija, već Srbija mora na drugoj strani da uskladi svoju fiskalnu politiku oko povraćaja PDV-a, i da podstiče promene u bankarskom poslovanju i radu osiguravajućih kompanija. Značajno je osnivanje i delatnost NVO „Film in Serbia” (2007) koja se aktivno uključila na promociji i animiranju stranih produkcija da dođu i u celosti ili jedan deo svojih filmova snimaju u Srbiji.

Međutim, koprodukcije nisu više vezane samo za produkciju, već i za postprodukciju filmova. Sa razvojem kompjuterske animacije i specijalnih efekata za potrebe filma, otvara se novo polje za koje je stasala generacija mladih i visokoobrazovanih kadrova, ali ovaj segment naše kinematografije zahteva pravnu regulativu, finansijsku, organizacionu i svaku drugu pomoć Republike Srbije u budućnosti.

Koprodukcioni krug se završava kod srpskih producenata koji su radili ili se pripremaju za nove koprodukcije, da svojim visokim profesionalnim nivoom, poštovanjem ugovora, rokova i stvaranjem visokih estetskih dometa, potvrde dobar glas o Srbiji kao zemlji u kojoj je moguće realizovati i najzahtevnije koprodukcione poslove. Na taj način bićemo prisutni u evropskim i regionalnim tokovima, direktno bi se povećao obim produkcije na godišnjem nivou, zaposlio veći broj stručnjaka, brže obnavljala tehnička baza, proširilo tržište i afirmisao srpski film na festivalima, a indirektno uticao na nivo distribucije i prikazivanja filmova.

Autor je profesor Filmske produkcije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.