Petak, 10.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Na začelju Evrope po broju istraživača

Na začelju Evrope po broju istraživača

Iako je u poslednjim izveštajima različitih evropskih organizacija Srbija navedena kao zemlja koja je najvišenapredovalauulaganjimaunaukuitehnologiju, činjenica je da stanje na terenu ipak nije tako sjajno. Dok Švedska za nauku izdvaja 4,3 odsto BDP-a, a Slovenija 1,5 odsto, mi balansiramo na 0,3 odsto.

Dr Vera Dondur, predsednica Saveta za nauku i tehnološki razvoj RS, kaže da ovih dana polako pristiže oprema koja se kupuje iz kredita, neprekidno beležimo povećan broj publikacija i intenzivniju međunarodnu saradnju, ušli smo na Šangajsku listu…

– Sva oprema koja je skuplja od 100.000 evra biće montirana tokom prve polovine godine, ona između 30.000 i 100.000 je takođe ugovorena i ona će do kraja godine sigurno stići. Nažalost, posle početnog poleta, ova budžetska kriza je pogodila i nauku i pored velikih pritisaka i zahteva nauka je dobila minimalno povećanje za ovu godinu – kaže dr Dondur.

Istraživači će, nastavlja, dobiti povećanje od dva odsto kada su plate u pitanju, ali to ne pokriva ni najelementarniju inflaciju. „Uprkos tome ljude se trude”, ističe, a naša velika prednost u odnosu na svet je i to što imamo oko 5.000 mladih, što je gotovo polovina od ukupnog broja istraživača.

– Još smo jako daleko od zacrtanog cilja da 2015. izdvajanje iz budžeta bude 1,5 odsto i sve ocene koje smo dobili od evropskih institucija govore da je veliki problem upravo to što se ulaganja u nauku ne povećavaju. Mi smo na začelju Evrope po broju istraživača na milion stanovnika – ističe Dondur i dodaje da je problem i što je nauka organizaciono usitnjena.

Kako sve to izgleda u praksi, zavisi od toga da li pitate direktora ili istraživača.

– Problema uvek ima, ali mi smo na našem institutu zadovoljni, čak možemo da kažemo da smo jedan od najopremljenijih na Balkanu. Opremu smo sami kupovali zahvaljujući tome što smo štedeli i radili mnogo na međunarodnim projektima. Plate su prosečne, imamo oko 210 zaposlenih, a sada se otvara prostor i za povećanje – kaže profesor dr Vlastimir Trujić, dugogodišnji direktor Instituta za rudarstvo i metalurgiju u Boru.

On dodaje da se osim domaćinskog poslovanja, gleda i da se privuku i zadrže mladi sa visokim prosekom.

Međutim, nije svuda tako dobra situacija. Oni koji imaju primedbe, ne žele otvoreno da govore za novine, jer strahuju za radno mesto.

– Ako vam neko kaže da je stanje bajno, sigurno ne govori istinu, jer je na institutima stanje kao i u celoj državi, znači siromaštvo… Instituti društvenih nauka su zapostavljeni što se tiče materijalnog davanja, slabija je podrška i u novcu i u opremi, a naročito imamo problema sa izdavanjem časopisa i to u međunarodnim okvirima. Posla je preko glave, a kada uradimo neki zbornik i pošaljemo svojim korisnicima, vladi ili skupštini, niko to i ne pročita – priča nam istraživač sa jednog od instituta društvenih nauka koja je insistirala na anonimnosti.

Ona dodaje da sve to utiče i na rad istraživača koji moraju da se bore za svoju egzistenciju. Na naše pitanje kakve su plate, ona odgovara – dobro je dok su redovne.

U Udruženju istraživača instituta humanističkih nauka kažu da su poslednjih godina nekoliko puta ukazivali na to da je došlo do ozbiljne degradacije istraživačkih institucija i istraživača. Stanje u kome se trenutno nalaze humanističke nauke u potpunosti dovodi u pitanje smisao naučnog rada, ističu, a posebno je poguban sistem projektnog finansiranja istraživača, koji počiva na primeni tržišnih principa u oblasti znanja.

– Aktuelna politika vrednovanja i organizovanja naučnog rada i rada naučnih institucija ugrožava čitavu nauku u Srbiji. Tokom poslednjih nekoliko godina, usled zahteva ministarstva došlo je do hiperprodukcije naučnih radova (ne samo) u oblasti humanistike, što logično dovodi do pada kvaliteta, ali i do obesmišljavanja i istraživanja samih rezultata: naučni radovi često završavaju kao „mrtvo slovo na papiru”, koje zbog zasićenosti tržišta informacija ne uspeva da stigne do svojih korisnika – ističu u ovom udruženju.

Istraživači zato zahtevaju da se kriterijumi za napredovanje u naučna zvanja prilagode tako da se njima ne vrši automatska diskvalifikacija istraživača u naučnim institutima (u odnosu na one sa univerziteta), kao i da se ocenjivanje istraživača i projekata ne obavlja prema broju bodova nego prema realnim rezultatima postignutim u okviru istraživačkih zadataka. Oni zahtevaju i povećanje sigurnosti radnog mesta, uvođenjem dužih projektnih perioda ili povratkom na budžetsko finansiranje.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.